Korisnici Facebooka dijele video (arhivirano ovdje i ovdje i ovdje) u kojem se tvrdi da je bivša nizozemska ministrica digitalizacije Alexandra van Huffelen u Bruxellesu samostalno potpisala sporazum o digitalnoj valuti Europske centralne banke (CBDC), iako je nizozemski parlament glasao protiv učešća u tom projektu.
Između ostalih, video je 13. lipnja podijelio i bivši hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Mislav Kolakušić, koji je u opisu (arhivirano ovdje) naveo:
“Dragi prijatelji. Pogledajte video. Razmislite. Digitalni novac. Ukidanje novca kao platežnog sredstva. Trebamo li pokrenuti referendum kako bi Vlada u Ustav uvela zakon da Republika Hrvatska ne prihvaća digitalni euro kao jedino sredstvo plačanja”.
Odmah treba napisati kako nitko u Europskoj uniji, kao niti u Hrvatskoj, ne najavljuje “ukidanje novca kao platežnog sredstva”, kao što se ne najavljuje niti da će digitalni euro biti jedino sredstvo plaćanja, zbog čega se Kolakušić pita treba li pokrenuti referendum kako bi takva odredba ušla u Ustav.
Plan je da digitalni euro bude dodatak, a ne zamjena gotovini
U dijeljenom videu, koji je koncem svibnja ove godine objavljen na društvenoj mreži Tik-tok, narator, između ostalog, govori:
“Mi ovdje u Europi živimo u demokraciji, zar ne? Pa, razmislite ponovo. Na primjer, ovdje u Nizozemskoj, iako je cijeli parlament glasao protiv učešća u CBDC-u, digitalnoj valuti Centralne banke, ministrica van Huffelen, ovaj klaun ovdje, otišla je u EU u Bruxelles i samostalno potpisala sporazum, ignorirajući volju parlamenta i naroda. Zašto? Zato što ona misli da je to važno, a prema njezinim riječima – njezino mišljenje također se računa”.
Digitalni euro, kao što je Faktograf već pisao u nekoliko navrata, zamišljen je kao dopuna gotovini, koju – valja naglasiti – Europska središnja banka i europske institucije nemaju namjeru ukinuti. U članku na stranicama Europske središnje banke o tome se navodi: “Digitalni euro bio bi gotovina u digitalnom obliku: elektroničko sredstvo za plaćanja malih vrijednosti koje bi izdavala Europska središnja banka. Bio bi javni novac i stoga bi se svi u europodručju mogli njime besplatno služiti za sva digitalna plaćanja”.
O digitalnom euru, na konferenciji u organizaciji HNB-a, u ožujku prošle godine govorio je i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, koji je istaknuo da je ideja digitalnog eura da bude najbliži mogući supstitut za gotovinu. Cilj digitalnog eura, rekao je Vujčić, nije praćenje građana i njihove potrošnje. “Ono što možete napraviti s gotovinom, moći ćete napraviti i s digitalnim eurom. Ideja zbog koje se to čini je da imamo digitalni oblik centralnobankarskog ili javnoga novca. (…) Na primjer, kada vam banka da kredit i pojavi vam se novac na računu, to je u biti privatni digitalni novac. Središnje banke su odlučile da ljudima omoguće da imaju i direktno javni centralnobankarski novac u digitalnom formatu. I to je CBDC – centralnobankarski digitalni novac”, pojasnio je tada guverner HNB-a.
Projekt digitalnog eura još je u pripremnoj fazi
Europski projekt digitalnog eura u pripremnoj je fazi, koja je započela u studenom 2023. godine. Prema navodima Europske centralne banke, “njome se postavljaju temelji za moguće izdavanje digitalnog eura, što uključuje dovršetak pravilnika o shemi digitalnog eura i odabir pružatelja koji bi mogli razviti platformu i infrastrukturu za digitalni euro”. “Pripremna faza uključuje i opsežno testiranje i eksperimentiranje te redovite razmjene informacija s javnošću i drugim dionicima kako bi digitalni euro zadovoljio potrebe korisnika i zahtjeve Eurosustava, navodi Europska Centralna banka.
Prema drugom izvješću o progresu projekta digitalnog eura, objavljenom koncem prošle godine, u tekućem mjesecu srpnju očekuje se objava rezultata novih istraživanja korisnika i eksperimentalnih aktivnosti radi prikupljanja uvida u preferencije korisnika i donošenja informiranih odluka o mogućem uvođenju digitalnog eura.
Nizozemska ministrica nije potpisala sporazum o europskoj digitalnoj valuti
Nije točno da je Alexandra van Huffelen, nizozemska ministrica digitalizacije u mandatu od 10. siječnja 2022. do 2. srpnja 2024. godine, samostalno u Bruxellesu potpisala sporazum kojim Nizozemska pristaje na europsku digitalnu valutu, kako se to tvrdi u dijeljenom videu koji sadrži dezinformacije o digitalnom euru. O takvom potezu ministrice je nemoguće naći tragove na vjerodostojnim izvorima, a isto je i proceduralno nemoguće jednoj ministrici ili ministru učiniti.
Također, nizozemska ministrica nije niti mogla potpisati uključivanje te države u digitalni euro jednostavno zato što je zakonodavni proces o digitalnom euru “zapeo” u Europskom parlamentu koji o njemu još nije niti raspravljao, a niti ga je izglasao. Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde, primjerice, prošlog je mjeseca pozvala europske zakonodavce da ubrzaju donošenje zakonskog okvira koji bi omogućio uvođenje digitalnog eura, a pritom je istaknula da je digitalni euro ključan za financijsku autonomiju.
Kako navodi Reuters, “ako Europski parlament usvoji potreban zakon, Upravni odbor ECB-a nada se da će se na jesen glasati o pokretanju digitalnog eura”. U dizajnu ECB-a, digitalni euro bio bi dostupan svim stanovnicima eurozone, vjerojatno do praga od oko tri tisuće eura. “Europski bankari su uglavnom skeptični jer strahuju da bi to moglo isprazniti njihove kofere kada korisnici prebace dio svoje gotovine u sigurnost novčanika za koji će garantirati ECB. Istraživanje knjigovodstvene tvrtke PwC odrađeno za dio bankarske industrije procjenjuje da bi digitalni euro mogao koštati bankarski sektor između 18 i 30 milijardi eura zbog tehničkih, komercijalnih i operativnih troškova”, navodi Reuters u svom članku.
Nizozemski parlament nije glasao protiv digitalnog eura
Govoreći o nizozemskom parlamentu, Tweede Kameru, nije točno niti da su zastupnici i zastupnice glasali protiv učešća Nizozemske u projektu europske digitalne valute, kao što se navodi u predmetnom videu koji dijele korisnici društvenih mreža. U Tweede Kameru se raspravljalo i glasalo o različitim aspektima ovog projekta. Primjerice, Donji dom parlamenta koncem 2023. godine odbio je prijedlog Tonyja van Dijcka (PVV), koji je od nizozemske vlade tražio da se ne uskladi s EU planovima za digitalni euro. Prijedlog je odbijen sa 51 glasom “za” i 97 glasova protiv.
“Donji dom je prošli tjedan odbacio prijedlog kojim se poziva vladu da ne pristane na uvođenje digitalnog eura. Prema zastupniku PVV-a Van Dijcku, koji je podnio prijedlog, digitalni euro nema dodanu vrijednost i ne može jamčiti potpunu anonimnost. Razlog za podnošenje prijedloga je odluka Europske središnje banke (ESB) od prije dva tjedna da nastavi s pripremama za digitalni euro i da će testirati aplikaciju za digitalnu valutu. Van Dijck navodi da je uvođenje valute time korak bliže i želi da se vlada s tim ne složi. Prijedlog zastupnika PVV-a nije prošao te je odbijen s 51 glasom za i 97 glasova protiv”, objavljeno je na stranici Security.nl 30. listopada 2023. godine.
U prosincu 2022. godine, pak, zastupnici Tweede Kamera glasali su o privatnosti i nemogućnosti programiranja, pri čemu je usvojeno da digitalni euro mora omogućiti anonimne (anonimne) mikrotransakcije te da se mora isključiti mogućnost programiranja (tzv. programmable money).
Jedna od definicija programiranog/programabilnog novca kaže da je u pitanju “bilo koji digitalni oblik novca koji nudi mehanizme za određivanje automatiziranog ponašanja tog novca putem računalnog programa”. Nizozemski parlament, važno je naglasiti, nije izravno “odbacio” digitalni euro. Štoviše, odbijen je konkretan prijedlog da se vlada obveže da ga neće prihvatiti. U parlamentarnim raspravama usvojen je niz uvjeta i zahtjeva, kao što su anonimnost mikrotransakcija, zabrana programiranja novca te demokratski i transparentni proces uvođenja europske digitalne valute.
U anketi većina Nizozemaca rekla da bi koristila digitalni euro
U videu koji dijele korisnici Facebooka navodi se još i da je “Europska unija je provela anketu u kojoj je sve europske građane pitala što misle o uvođenju CBDC-a” te da su “odgovori bili velikom većinom negativni”.
“Svi su rekli da to ne rade. Pa šta mislite da je EU uradila. Upravo tako! Ignorirali su volju naroda i u četvrtom kvartalu ove godine bit će objavljena prva verzija CBDC-a”, govori narator u dijeljenom videu.
Što se tiče spomenute ankete Europske unije, takva anketa na europskoj razini nije provedena. Kolege s portala Istinomer podsjetili su da je tijekom 2020. i 2021. godine Europska centralna banka provela javne konzultacije, u kojima su mogli sudjelovati svi građani, tvrtke i organizacije. Sudjelovalo ih je oko 8.200, a većina je isticala zabrinutost zbog privatnosti i tražila anonimnost u plaćanju. S druge strane, istraživanje koje je u travnju ove godine objavila Centralna banka Nizozemske (DNB) navodi se da većina Nizozemaca i Nizozemki namjeravaju koristiti digitalni euro ukoliko im on bude dostupan.
NLID novčanik nema nikakve veze s digitalnim eurom
Narator u snimci potom nastavlja:
“A onda, u drugom kvartalu iduće godine, bit će pokrenut nizozemski NLID novčanik. I tu će se nalaziti sav vaš novac. I bit će potpuno programabilan. To znači da mogu kontrolirati na što trošite svoj novac. Na primjer, mogli bi vas ograničiti da kupite samo dva odjevna predmeta mjesečno. U ime borbe protiv ‘klimatskih promjena’, naravno. Ili bi mogli zahtijevati od vas da potrošite svoju ušteđevinu do određenog datuma. U suprotnom, vaša ušteđevina bi nestala, samo da bi ‘stimulirali ekonomiju’. U toj točki nemamo više nikakve financijske slobode. Iako nitko ovo nije želio, parlament je glasao protiv toga, to se i dalje događa”.
Nizozemski NLID novčanik nema nikakve veze s uvođenjem digitalnog eura. Njegova primarna funkcija je olakšati verificiranje digitalnog identiteta on-line i sigurna razmjena informacija putem interneta. Dio je šireg projekta EU-ove lisnice za digitalni identitet koja je zamišljena kao “sigurna metoda za autentikaciju identiteta europskih građana i poduzeća s pomoću njihova digitalnog identiteta za interakcije u javnom i privatnom sektoru”. Ideja je da “korisnici mogu pohraniti različite digitalne dokumente unutar novčanika, od akademskih vjerodajnica do prijevoznih propusnica, i koristiti ih za prijavu na privatne platforme, kao što su društvene mreže”. “Taj je pristup sigurniji i jednostavniji za korištenje od upravljanja brojnim lozinkama”, navodi se na stranicama Europske komisije.
Netočan je navod da će se na tom mjestu “nalaziti sav vaš novac”. Sav vaš novac neće biti niti na računu digitalnog eura, koji ćete moći prihvatiti, ali i nećete morati, te ćete moći nastaviti svoj novac držati na bankovnom računu ili na bankomatima podizati gotovinu i dalje njom plaćati jer digitalni euro nije zamišljen kao zamjena gotovine već njezin dodatak. Zbog toga je netočan podatak i da će moći kontrolirati na što trošite ili vas natjerati da potrošite svu svoju ušteđevinu. Ako će vam ušteđevina biti veća od limita na računu digitalnog eura, onda niti neće cijela biti na tom računu već na drugom bankovnom računu.
Zaključno, suprotno onome što se navodi u snimci koju dijele korisnici Facebooka, a podijelio ju je i bivši hrvatski europarlamentarac Mislav Kolakušić, bivša nizozemska ministrica Alexandra van Huffelen nije samostalno, a uz drugačiju odluku parlamenta, potpisala pristupanje te države projektu digitalnog eura, kao što i ne postoji anketa koja govori da se velika većina građana i građanki Europske unije protivi toj valuti. Uz to, digitalni euro nije zamišljen kao zamjena već dodatak gotovini te se ne planira gotovinu ukinuti. Također, sav novac se neće moći "držati" u digitalnom euru jer je u planu uvođenje limita kako previše novca ne bi zašlo iz bankarskog sektora i time ugrozilo njegovu stabilnost.
