Zoran Milanović na SDP-ovim unutarstranačkim predsjedničkim izborima prikupio je 12.429 glasova (60,16 posto) naspram 8.231 glasa (39,84 posto) za Zlatka Komadinu. Ova premoćna pobjeda, koja postaje još impresivnija kada se u obzir uzme i analiza koju je na Facebooku objavio Arsen Bauk, a iz koje smo doznali da je Milanović pobijedio u 18 županija, a Komadina tek u tri, ipak je tek prvo poluvrijeme bitke za SDP.
Najvećoj oporbenoj stranci tek predstoji konvencija na kojoj će biti izabrani članovi glavnog odbora i predsjedništva SDP-a. Za razliku od izbora za predsjednika stranke, članovi dva najviša stranačka tijela ne biraju se po principu “jedan član – jedan glas”, već je na snazi i dalje delegatski sustav. Za očekivati je da će Milanovićeva struja slaviti i na stranačkoj konvenciji 16. travnja – jer se većina SDP-ovaca ipak ne želi zamjeriti pobjedniku izbora za predsjednika – ali suprotan ishod i dalje je moguć.
Slijedi “drugi krug”
U slučaju da Komadina i njemu bliski SDP-ovci poput Davora Bernardića, Rajka Ostojića i Ive Baldasara uspiju postaviti dovoljan broj svojih kandidata u predsjedništvo i glavni odbor, Milanovićeva će pozicija unutar SDP-a postati drastično otežana.
Glavni odbor SDP-a, prema statutu ove stranke, najviši je stranački organ, koji se sastoji od 103 člana. Među ovlastima glavnog odbora su izmjena stranačkog statuta, donošenje SDP-ovog financijskog plana, biranje i razrješavanje stranačkih dužnosnika, donošenje poslovnika, osnivanje radnih tijela…
Predsjedništvo SDP-a pak ima 18 članova, koji se baš poput članova glavnog odbora biraju glasovima delegata na stranačkoj konvenciji. Među ovlasti predsjedništva spadaju provođenje SDP-ovog programa te odluka konvencije i glavnog odbora, raspravljanje i odlučivanje o aktualnim političkim pitanjima, uređivanje unutarstranačkog izbornog sustava, utvrđivanje politike gospodarenja imovinom…
Biraju delegati, ne svi članovi
Prema članku 30. SDP-ovog statuta, konvencija se održava na način da glavni odbor donosi odluku o načinu izbora i broju članova konvencije, uvažavajući broj članova SDP-a, kao i broj i postotak glasova ostvaren na parlamentarnim izborima u općinama i gradovima. Nešto jasniju definiciju SDP-ovog delegatskog sustava daje 37. članak statuta, koji se odnosi na izbor glavnog odbora.
U njemu je propisano da se članovi glavnog odbora SDP-a biraju na način da svaka županijska organizacija bude razmjerno zastupljena s onoliko članova koliko joj pripada temeljem rezultata na parlamentarnim izborima. Pritom je važno da svaka županijska organizacija mora biti zastupljena s barem dva delegata.
Najviše će delegata na stranačkoj konvenciji, dakle, dati one županije u kojima je SDP ostvario najbolji rezultat na parlamentarnim izborima održanim 8. studenog prošle godine. S obzirom da je SDP-ova koalicija bolji rezultat od svojih konkurenata ostvarila u I., III., VI., VII. i VIII. izbornoj jedinici, za očekivati je da će presudnu ulogu u izboru članova glavnog odbora i predsjedništva SDP-a imati delegati s područja Zagreba i Rijeke, gdje je SDP-ov establishment uoči predsjedničkih izbora stao na stranu Komadine, da bi im članstvo ipak poručilo kako se s takvim izborom – ne slažu.