“Želim da ministar Orepić uspije, da se MUP uspije vratiti na razinu na kojoj je bio prije pet-šest godina. MUP koji ne funkcionira, ne ulijeva povjerenje”, izjavio je prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko (Večernji list).
Kako bi utvrdili funkcionira li Ministarstvo unutarnjih poslova danas doista lošije nego “prije pet-šest godina”, konzultirali smo MUP-ov statistički bilten. Statistiku MUP-a iz 2010. i 2011. godine – kada je ministar policije bio upravo Karamarko – usporedili smo najrecentnijim dostupnim podacima, onima za 2015. godinu.
Broj počinjenih kaznenih djela u padu
Tijekom 2010. godine u Hrvatskoj je tako zabilježeno 73.328 kaznenih djela za koja se postupak pokretao po službenoj dužnosti. Iste godine policija je razriješila 48.905 kaznenih djela, odnosno njih 66,7 posto. Iste godine zabilježeno je 58 ubojstava od kojih su četiri ubojstva ostala neriješena. Rješeno ih je, dakle, 93,1 posto. Pokušaja ubojstava bilo je 125, a riješeno ih je 123 odnosno 98 posto.
Tijekom 2011. godine policija je po službenoj dužnosti procesuirala 75.620 kaznenih djela. Rješeno ih je 47.858, odnosno 63,3 posto. Zabilježeno je 48 ubojstava, od čega je jedno ostalo neriješeno. Ipak, policija si je te godine zaračunala koeficijent razriješenosti od punih sto posto, jer su uspjeli rješiti i jedno ubojstvo koje je datiralo još iz 1992. godine. Pokušaja ubojstva bilo je 123, a riješeno ih je 117 odnosno 95,1 posto.
Tijekom 2015. godine zabilježeno je znatno manje kaznenih djela koje je policija gonila po službenoj dužnosti, ali manji je bio i koeficijent razriješenosti. Ukupno se tako u RH dogodilo 59.233 kaznenih djela, a razriješeno ih je 36.177 odnosno 61,1 posto. Osjetno je smanjen i broj ubojstava kojih je zabilježeno 33, a razriješeno ih je 32 odnosno 97 posto. Pokušaja ubojstva bilo je 105, od čega je riješeno njih 100 odnosno 95,2 posto.
Prevencija prioritet policije
Da zaključimo, policija je u razdoblju na koje se Karamarko referira evidentno postala uspješnija u kriminalističkoj prevenciji, s obzirom da je broj počinjenih kaznenih djela znatno opao, ali istovremeno je – doduše u manjem opsegu – smanjen i postotak uspješno riješenih kaznenih djela. MUP na svojim internetskim stranicama, međutim, navodi da je upravo kriminalistička prevencija prioritet u njihovom djelovanju:
“Moderne policije (i društva) kriminalističku prevenciju definiraju kao ukupnost svih državnih, privatnih i drugih mjera i aktivnosti usmjerenih na sprječavanje činjenja kaznenih djela i smanjenje posljedica kaznenih djela (materijalnih, psihičkih i fizičkih), a na listi prioriteta policijskih poslova smještaju je u sam vrh, a za kreatore i organizatore provođenja poslova prevencije određuju se najiskusniji i najkvalitetniji policijski (kriminalistički) službenici s najvišim policijskim zvanjima i stručnom spremom. Rad u službama – odjelima prevencije u zapadnoeuropskim policijama smatra se vrhuncem policijske karijere, a takve službe i odjeli u osmišljavanju i provođenju preventivnih aktivnosti koriste kapacitete svih ostalih struktura policije.
Uvođenje novih struktura i razvoj preventivnih djelatnosti kroz organizirano i stručno provođenje mjera i aktivnosti socijalne i situacijske prevencije nudi nam ogromne i do sada neiskorištene mogućnosti u suzbijanju kriminaliteta, ali još važnije i u suradnji građana s policijom, prihvaćanju policije, poboljšanju ugleda policije u društvu i razvijanju partnerskih odnosa s drugim državnim tijelima i ustanovama, nevladinim organizacijama i medijima”.
