Da se predsjednica Kolinda Grabar Kitarović udostojila prošle godine prisustvovati službenoj komemoraciji u Jasenovcu koja je održana na okruglu 70. godišnjicu proboja iz logora, vjerojatno bi njenim sugovornicima iz koordinacije židovskih općina, Srpskog narodnog vijeća te antifašistima uvjerljivije zvučao njen poziv za dijalog i molba da još jednom razmisle hoće li prisustvovati komemoraciji zakazanoj za 22. travnja.
Prošle godine je, podsjetimo, nova predsjednica u Jasenovac otišla poskrivećki 22. travnja, iako je službena komemoracija bila zakazana za vikend 26. travnja.
Na taj je način izbjegla osude HDZ-ovske desnice, a ipak i izrazila svoju „bezpridržajnu osudu zločina, mučenja i ubijanja koja su se ovdje događala“, kako je to upisala u knjigu dojmova u Jasenovcu. Koliko se taj njen potez, do kojeg je došlo nakon što je prethodno izbacila Titovu bistu s Pantovčaka, nije svidio preživjelim logorašima i rodbini stradalih vidjelo se iz toga što je njen izaslanik na komemoraciji Branko Lustig bio dobrano izviždan.
Svi totalitarizmi na jednom mjestu
Na isti način u potaji predsjednica je otišla i u Bleiburg, izjednačivši tako, prema sada vladajućoj matrici, sve totalitarizme.
Tadašnji opozicijski političar, a današnji potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko rekao je lani kako će on, kada dođe na vlast, Jasenovac posjećivati na međunarodni dan obilježavanja holokausta, a ne u travnju, iz čega su analitičari odmah iščitali kako je Karamarko spreman položiti vijence za stradale Židove, ali ne i za Srbe koji su svoje kosti ostavili u Jasenovcu.
Trebala je stići najava dolaska američkog posebnog izaslanika za pitanja Holokausta Nicholasa Deana da bi predsjednica u nedjelju 10. travnja glasno i nedvosmisleno osudila NDH kao zločinački režim.
„U svakom slučaju Jasenovac je bio veliko stratište ustaškog režima. Hrvatska je izrasla na korijenima Domovinskog rata i antifašizma koji je utemeljen u našem Ustavu. Moramo se prestati dijeliti oko prošlosti i usredotočiti na egzistencijalna, a ne ideološka pitanja i okrenuti se budućnosti. Naravno, moramo poštivati povijest i sagledavati je u povijesnim okvirima bez ikakvog revizionizma, ali i bez politikantstva. Trebamo respektirati i poštivati žrtve, pokloniti im se i jednostavno se osvrnuti na to kao lekciju. Treba prestati politizirati Jasenovac’, kazala je Grabar Kitarović i dodala:
‘Postoje pojedinci koji umanjuju te žrtve, ali i postoje oni koji ih uvelike preuveličavaju i pokušavaju iskoristiti kako bi se nanijela kolektivna krivnja hrvatskome narodu što apsolutno odbacujem. U Drugom svjetskom ratu je većina hrvatskog naroda pokazala da je na na strani protuhitlerovske koalicije. Međutim to treba prepustiti povjesničarima, sagledati objektivno istinu i priznati da je Jasenovac bio stratište ustaškog režima koji nije u temeljima moderne hrvatske države, ali i treba prestati time manipulirati u političke svrhe“.
Poziv na dijalog
Nakon sastanka s izaslanikom Deanom, predsjednica je bila još izričitija, ocijenivši NDH kao „najmanje nezavisnu“, a ustaški režim kao „zločinački režim“.
„ Antifašizam je u temeljima hrvatskog Ustava, a suvremena hrvatska država izrasla je na temeljima Domovinskog rata’, rekla je.
To ipak nije bilo dovoljno da one koje je pozvala na Pantovčak uvjeri u dobre namjere vlasti. Predstavnik židovskih općina Ognjen Kraus rekao je da vlada nije ništa poduzela što bi ih razuvjerilo od održavanja vlastite komemoracije, a Milorad Pupovac je naglasio kako cijeni predsjedničin pokušaj obnove dijaloga, ali da slične tonove nije čuo i iz Vlade.
Tri komemoracije
Pojašnjavajući razloge zbog kojih odbijaju ići na službenu komemoraciju, Franjo Habulin je ispred Saveza antifašista rekao kako je situacija u zemlji takva da “na djelu više nije nikakav klizajući i puzeći fašizam već je on tu. Vidimo ga i osjećamo na ulici i stadionu, svakodnevno, a aktualna vlast ne reagira ni na jednu od tih pojava”.
Izaslanik Dean sastao se i s potpredsjednicima Božom Petrovom i Tomislavom Karamarkom. Petrov je kasnije kazao kako nitko ne relativizira ustaške zločine, a Karamarko nije otišao dalje od Facebook objave s golubom mira u kojoj je ponovo osudio „sve totalitarizme“. Očito su prepustili predsjednici da izvadi stvar.
Nakon ustaškog marša na Vijeće za elektroničke medije, uzastopnog skandiranja ustaških pozdrava i proizvodnje neprijatelja pod firmom borbe za istinu o Jasenovcu današnji pokušaj popravljanja stanja ispao je – premalo i prekasno. Žrtve Jasenovca imat će ove godine najmanje tri komemoracije – najprije onu koju organizira koordinacija židovskih općina 15. travnja, potom službenu 22. travnja na koju, koliko do sada znamo, dolaze ministar kulture Zlatko Hasanbegović, Branko Lustig i možda još poneko, a potom i onu Saveza antifašističkih boraca 24. travnja, kojoj će se vjerojatno pridružiti iz SNV-a.
