Ocjena točnosti

Culej: Pupovac 90-ih nije htio ništa reći u obranu hrvatskog naroda

“Ja se sjećam iz devedesetih godina, šutjeli su, nisu se javili, nisu ništa htjeli reći u obranu hrvatskog naroda i onima koje su predstavljali kazati: pa nemojte udarati po tom narodu”, citira Novi list u izdanju od petka riječi kojima je zastupnik HDZ-a Stevo Culej u Saboru napao predstavnika srpske manjine i zastupnika SDSS-a Milorada Pupovca.

Svjedoci vremena na koje se Culej referira Pupovca, međutim, pamte u drastično drugačijem svjetlu. Pa je tako primjerice novinarka Jelena Lovrić, pišući o Pupovcu za Alternativnu Informativnu Mrežu (AIM) u prosincu 1997. godine, objavila tekst u kojem tvrdi sljedeće:

“Njegovo pretvaranje u aktualnog Svetozara Pribičevića počelo je lani, prilikom jednog manifestnog posijela u Predsjedničkim dvorima, kojem je nazočila svekolika politička i politici bliska Hrvatska. Tuđman je tada izričito pohvalio Pupovčev istup, rekao je da tako razumna Srbina još nije sreo. Vrata Dvora bila su mu otvorena, danas je očito da ga tamo rado vide i da se on tamo rado vidi. Simpatije kao da su bile uzajamne, Pupovac je u Tuđmanu otkrio za kompromis sa Srbima spremnog predsjednika. Tako je barem glasno tvrdio”.

Tekst je inače napisan povodom činjenice da je Pupovac, kao predstavnik srpske manjine u hrvatskom parlamentu, glasao za ustavne promijene koje je predložio upravo Franjo Tuđman. Štoviše, njegov glas u Saboru bio je presuda. Lijevo orijentirana javnost to mu je tada zamjerila, s obzirom da se tim promjenama – između ostalog – parlament preimenovao u Hrvatski državni sabor. Isto takvo ime je Hrvatski sabor nosio za vrijeme ustaške NDH.

Gdje je bio ’91.? Tražio je međunarodno priznanje Hrvatske

U istom tekstu Lovrić podsjeća i da je Pupovac 1991. godine javno tražio međunarodno priznanje Hrvatske. Tog detalja se u Pupovčevom profilu objavljenom u Jutarnjem listu 2012. godine prisjetio i novinar Robert Bajruši: “Pupovac je u jesen 1991. na Konferenciji u Haagu podržao nezavisnost Hrvatske i na određeni način postao predstavnik srpskih građana koji su se suprotstavili velikosrpskoj ideologiji. Posljedice nisu bile ugodne, u Krajini je proglašen izdajnikom”.

Novinar Jutarnjeg lista pamti i kako je Pupovac 1991. reagirao na raspisivanje referenduma o nezavisnosti Krajine:

“Kada je početkom 1991. Milan Babić raspisao referendum za nezavisnost tzv. Krajine, Milorad Pupovac prvi je put nastupio s jakom političkom porukom i u Slobodnoj Dalmaciji izjavio kako je referendum za srpski narod u Hrvatskoj opasan i posve neprihvatljiv čin suicidalnog samoodržavlja. Bio je to hrabar javni nastup 36-godišnjaka iz Krajine, koji je nastupio u ime tzv. urbanih Srba, nesklonih HDZ-ovim radikalima, a još više Miloševićevim sljedbenicima spremnim oružjem izboriti Veliku Srbiju”.

“Tuđmanov Srbin”

U ranije spomenutom tekstu Lovrić piše i kako je Pupovca njegov politički rival Milan Đukićem prozvao “Tuđmanovim Srbinom”. Taj se epitet u određenim krugovima u kojima Pupovac nije omiljen održao sve do danas; tako ga primjerice opisuju organizacije poput Srpskog narodnog foruma ili Nacionalnog vijeća Srba u Hrvatskoj.

“Podsjećamo naše birače da je isključivo g. Pupovac prvo bio “omiljeni” Tuđmanov “Srbin” i bez glasa za probleme srpske manjine u turbulentnim 90-tim podržavao je njegove vlade, a potom i vladu Ive Sanadera te Jadranke Kosor s kojima je blisko politički surađivao u izvršnoj vlasti”, optuživao je Pupovca netom prije izbora 2015. godine nezavisni kandidat srpske manjine Siniša Ljubojević (Večernji list).

O dobrim odnosima između Tuđmana, na čije se nasljeđe današnji HDZ bezuvjetno zaklinje, i Pupovca svjedoči i transkript njihovog razgovora vođenog u prosincu 1997. godine, a kojeg je objavio Večernji list.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.