“Imamo predispozicije da uđemo u novo preslagivanje”, rekao je novinarima Tomislav Karamarko nakon što je HDZ u subotu donio odluku o svojoj političkoj budućnosti (Hina/Vecernji.hr).
Plan je, iščitava se iz Karamarkove izjave, iskoristiti mogućnost koju Domoljubnoj koaliciji pruža 116. članak Ustava RH: opozvati premijera Tihomira Oreškovića, te si tako kupiti 30 dana da u Saboru pokušaju formirati novu većinu. Da bi Karamarko od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović dobio mandat za sastavljanje nove Vlade – ovoga puta bez Oreškovića i Bože Petrova – u Saboru ga mora podržati 76 zastupnika.
Ukoliko u roku od 30 dana nitko ne uspije formirati novu Vladu, Grabar Kitarović mora odmah raspustiti Sabor i raspisati nove izbore. Izbori se moraju održati najranije 30, a najkasnije 60 dana od datuma raspuštanja Sabora. Pritom treba istaknuti i da je HDZ-u i njegovim partnerima u Saboru potrebno 76 ruku da bi opozvali Oreškovića. Ukoliko im to ne pođe za rukom, zastupnici koji su tražili opoziv ne mogu ponovo podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od šest mjeseci.
Preslagivanje matematički nemoguće
Pretpostavimo da će se HDZ uspjeti riješiti Oreškovića, jer opozicija nema razloga da podrži premijera kojeg su instalirali upravo njihovi politički protivnici. Međutim, formiranje nove većine od 76 zastupnika na čelu s Karamarkom u ovom se trenu čini matematički nemogućim.
Domoljubna koalicija na parlamentarnim je izborima, podsjećamo, osvojila ukupno 59 mandata, što uključuje troje zastupnika dijaspore. U međuvremenu im se, kao članica kluba zastupnika HSLS-a, priključila i Gordana Rusak, što znači da HDZ-ov blok broji okruglih 60 zastupnika. Jedini sigurni partner im je trenutno Milan Bandić, čiji klub zastupnika okuplja šestero ljudi. Iako je Bandićeva stranka na izborima osvojila tek dva mandata, u Saboru su se nakon izbora udružili s Milivojem Špikom (BUZ) te manjincima Vladimirom Bilekom, Erminom Lekaj Prljaskaj i Mirkom Raškovićem.
Tako dolazimo do brojke od 65 zastupnika (jer smo Špiku već uračunali u izvornih 59, koliko je Domoljubna koalicija osvojila na izborima, op.a.) na čiju podršku Karamarko trenutno može računati. Da bi formirao najtanju moguću većinu, u preslagivanju bi morao osigurati podršku još 11 parlamentaraca, od ukupno 85 preostalih zastupnika. Argumentirano se može pretpostaviti da će Karamarka podržati troje zastupnika MOST-a nezavisnih lista: Ivan Lovrinović, Juro Martinović i Ivica Mišić. Potonja dvojica već su odlučila da će se suprotstaviti pokušaju opoziva Karamarka u Saboru (Index.hr), dok se Lovrinović o ovoj temi još ne oglašava. HDZ-ov blok u tom bi slučaju činilo 68 zastupnika.
Od preostalih 83 zastupnika u Saboru u startu ćemo oduzeti 42 zastupnika SDP-a, devet zastupnika HNS-a, po troje zastupnika Hrvatskih laburista i IDS-a i dvoje zastupnika HSU-a. Osim što se radi o HDZ-ovim političkim protivnicima, sve su navedene stranke vrlo jasno odbacile mogućnost bilo kakve suradnje sa strankom koju predvodi Karamarko i tvrdom desnicom koju je HDZ oko sebe okupio. Preostalih sedam ruku koje su im potrebne do većine, HDZ bi dakle morao povući iz zastupničkog bazena u kojem preostaju 24 ruke.
U startu otpisujemo HDSSB, čiji je predsjednik Dragan Vulin Jutarnjem listu jasno rekao da dvoje njihovih zastupnika neće sudjelovati u Karamarkovom preslagivanju. Isto važi i za dva zastupnika manjinskog SDSS-a – Milorad Pupovac otvoreno zaziva izvanredne izbore kao “izlaz iz političkog kaosa i nestabilnosti” (Večernje novosti). Protiv Karamarka otvoreno se izjasnila i HRID Drage Prgometa, sa svojih dvoje saborskih zastupnika (Hina/Tportal). Jasno je da podršku Karamarku neće dati Stipe Petrina (Hina/Jutarnji.hr), niti Ivan Vilibor Sinčić (Facebook).
Politička trgovina = kazneno djelo
Ostaje nam tako još samo 16 zastupnika među kojima bi HDZ trebao pronaći osam suradnika za formiranje nove većine. Troje manjinaca – Veljko Kajtazi, Furio Radin i Šandor Juhas – o ovoj se temi još nisu otvoreno izjasnili. Isto važi i za reformista Radimira Čačića. Ako nekim slučajem njih četvero i odluče stati uz Karamarka, HDZ-u do nove većine i dalje nedostaju četiri ruke u Saboru.
I tako dolazimo do preostalih 12 zastupnika MOST-a nezavisnih lista, koji su de facto i zakotrljali trenutnu krizu vlasti kada su, predvođeni Petrovom, stali pred novinare (Hina/Vecernji.hr) i najavili da će u Saboru podržati opoziv HDZ-ovog predsjednika s mjesta prvog potpredsjednika Vlade. Iako se o MOST-u redovito govori kao o heterogenoj skupini, do sada je predmetnih 12 zastupnika, a radi se o Miroslavu Šimiću, Jasni Matulić, Ines Strenja Linić, Ljubici Ambrušec, Miri Bulju, Josipu Kataliniću, Mariju Klobučiću, Ivanu Kovačiću, Mari Kristiću, Robertu Podolnjaku, Marku Sladoljevu i Ružici Vukovac, pokazalo ujedinjenu frontu protiv Karamarka.
Nitko od njih nema razloga da u narednim tjednima promjeni mišljenje, osim u slučaju da budu podvrgnuti ucjenama, pritiscima ili tzv. političkoj trgovini. Što se u određenim krugovima možda smatra svakodnevnim i sastavnim dijelom političke arene, iako hrvatsko pravosuđe slične postupke definira nešto drugačije. I to kao – budimo sasvim precizni – kršenje članka 339. Kaznenog zakona koji se odnosi na kazneno djelo podmićivanja zastupnika. A zbog čega su Županijski sud u Osijeku i Vrhovni sud RH, podsjećamo, prije nešto više od godinu dana SDP-ovca Željka Sabu osudili na osam mjeseci zatvora (Jutarnji list).
