Pod povećalom

Birači za kaos u državi okrivili HDZ, a MOST-u sve oprostili

Hina / Lana Slivar Dominić / lsd

Od pada vlade Tihomira Oreškovića najviše je profitirao MOST nezavisnih lista. Afera “konzultantica” i HDZ-ovo rušenje vlastite Vlade zbog razilaženja s koalicijskim partnerima u očima birača su gotovo sasvim apsolvirali stranku Bože Petrova od suodgovornosti za formiranje vlasti čiji je kratki mandat obilježila gotovo potpuna blokada sustava.

Dalo se to naslutiti još početkom lipnja, kada smo, analizirajući rezultate redovitog mjesečnog istraživanja CRO Demoskop, zaključili da je suprotstavljanje Tomislavu Karamarku najbolja predizborna kampanja koju MOST može voditi. Najnoviji CRO Demoskop to je potvrdio: MOST je preskočio Živi zid i opet je treća politička snaga u Hrvatskoj (HRT). Podržava ih 9,8 posto birača, što znači da im je rejting u mjesec dana porastao za čak 3,4 posto.

Rejting MOST-a u očiglednoj je korelaciji s rejtingom Živog zida; kad jedni padaju, drugi rastu i obrnuto. Nacional-socijalističko-anarhistički pokret Ivana Vilibora Sinčića u srpnju podržava 5,3 posto birača, što je za 2,1 posto manji rejting nego prije mjesec dana. Takav razvoj bio je očekivan; i MOST i Živi zid bore se prvenstveno za protestne birače, za glasove građana kojima je dosta duopola HDZ-a i SDP-a, i koji su iznad svega spremni honorirati otpor prema velikim strankama.

Samo Plenković može spasiti HDZ

S druge strane medalje je HDZ, kojeg su birači identificirali kao glavnog krivca za nefunkcionalnost Vlade i njen konačni pad. Rejting im je u mjesec dana pao za 3,6 postotnih bodova, što znači da HDZ trenutno može računati na podršku tek 22,7 posto birača. Od izvanrednih izbora dijeli nas samo dva mjeseca pa je jasno da će izborni rezultat HDZ-a ovisiti prvenstveno o Andreju Plenkoviću i njegovoj sposobnosti da uvjeri birače da je sposoban sasvim reformirati stranku.

Zaostatak za SDP-om će, međutim, teško nadoknaditi. Stranku Zorana Milanovića trenutno podržava 31,8 posto birača, što znači da im je podrška kroz mjesec dana porasla za 1,3 postotna boda. Najpopularnijom strankom u Hrvatskoj SDP je ponovo postao bez imalo truda; morali su tek promatrati kako im se protivnici urušavaju pred očima. Iz toga se može predvidjeti i okosnica SDP-ove predizborne kampanje; na njima je sad da birače učestalo podsjećaju kako je izgledalo šest mjeseci HDZ-ove vladavine, te da ih uvjere kako sama promjena na vrhu stranke ne znače ujedno i stvaranje novog, boljeg HDZ-a.

Četiri nabrojane političke opcije ujedno su i jedine s razinom biračke podrške iznad pet posto. Za njima slijede SDP-ovi koalicijski partneri iz HNS-a (3,1 posto), a onda i SDP-ovi vjerojatni novi koalicijski partneri iz HSS-a (2,8 posto). Stranku Milana Bandića podržava 2 posto birača, a među deset najpopularnijih su još HSP AS (1,7 posto), HDSSB (1,3 posto) i Pametno (1,2 posto).

No, ove brojke nisu ujedno i glavna indikacija potencijalnog rezultata na izvanrednim izborima. Istraživanje CRO Demoskop se, naime, provodi tako da čitavu Hrvatsku promatra kao jednu izbornu jedinicu, uz pretpostavku da će izlaznost biti između 52 i 58 posto. Zbog takve metodologije istraživanja među deset najjačih strankama nema primjerice IDS-a, koji zbog svog regionalnog karaktera sasvim sigurno ulazi u parlament i vjerojatno osvaja tri do četiri mandata. U sličnoj su situaciji i HDSSB i Reformisti Radimira Čačića, koji su zbog koncentrirane biračke baze u boljoj poziciji da uđu u parlament nego npr. HSP AS ili stranka Pametno.

MOST opet najpoželjnija udavača

Iako se do rujna omjeri snaga još mogu mijenjati, izgledno je da ni nakon ovih parlamentarnih izbora nećemo imati jasnog pobjednika, odnosno da će formiranje Vlade ovisiti o postizbornim pregovorima. No, SDP je kao izgledni relativni pobjednik izbora svakako u povoljnijoj pregovaračkoj poziciji. Ako u koaliciji zadrže dosadašnje partnere (HNS, HSU i Hrvatske laburiste), te pridobiju HSS, čiji je novi predsjednik sklon takvoj suradnji, moguće je i da će im nakon izbora za saborsku većinu biti dovoljni glasovi IDS-a i zastupnika nacionalnih manjina.

Za takav ishod bi SDP-ova “Narodna koalicija”, što je navodno ime pod kojim će izaći na izbore, morala osvojiti barem 65 mandata. No, s obzirom da bi tako formirana Vlada bila prilično nestabilna zbog malog broja zastupnika na koje može računati, ne treba isključiti ni mogućnost dogovora sa zagrebačkim gradonačelnikom Bandićem, koji je već jasno dao do znanja da mu šurovanje s bivšim stranačkim kolegama zapravo i ne bi bilo tako mrsko (Televizija N1).

Puno je međutim izgledniji rasplet situacije u kojem će najpoželjnija udavača opet biti MOST. Pitanje je samo hoće li Petrov opet moći birati kome se želi prikloniti, ili će ga rezultati izbora natjerati da pregovara samo s jednom stranom. Ukoliko HDZ ne uspije do početka rujna popraviti rejting ili pridobiti dio neodlučnih birača (kojih trenutno ima čak 12,5 posto), sasvim je moguć i rasplet u kojem HDZ i MOST zajedno neće imati dovoljno ruku da sastave Vladu.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.