Kaže Božo Petrov u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju da MOST neće preslagivati Vladu RH ni sa HDZ-om, ni sa SDP-om. Ostavka Tomislava Karamarka nema alternativu, objašnjava Petrov u istom razgovoru, jer samo se tako Vlada može stabilizirati i nastaviti s radom.
Ako Karamarko ipak ne podnese ostavku, već odluči ustrajati u opozivu Oreškovića, tek tada ćemo na izbore: “Prijevremenih izbora će biti jedino ako ne bude hrabrosti u HDZ-u. Ali iskreno ne znam postoji li kritična masa u HDZ-u koja će uvjeriti Karamarka da ovo što radi nije za dobrobit zemlje već za njegovu osobnu korist”.
Sa svoje pozicije ni milimetra ne odstupa ni Karamarko. Ostavku dati neće, a službeno je potvrdio i da HDZ pokreće postupak opoziva Tihomira Oreškovića (Televizija N1). Potpisi su već prikupljeni i upućeni u proceduru, Vlada se o zahtjevu mora očitovati u roku od osam dana, što znači da bi se – zahvaljujući činjenici da je predsjednik Sabora Željko Reiner i dalje na strani predsjednika HDZ-a – o Oreškovićevom opozivu moglo glasati prije nego o Karamarkovom.
Nepotrebno se gubi dva do tri mjeseca
A nakon što 76 zastupnika u Saboru izglasa nepovjerenje Oreškoviću, s njim pada čitava Vlada. Aktivirat će se tada odredba članka 116. Ustava RH, prema kojoj počinje teći rok od 30 dana za sastavljanje nove većine. Ukoliko neka buduća Vlada u zadanom roku ne bude potvrđena u parlamentu, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović raspušta Sabor i raspisuje izbore. Do kojih opet mora proći najmanje 30, a najviše 60 dana. U vjetar će biti bačena barem dva, a možda i tri mjeseca.
Istovremeno, predsjednik SDP-a Zoran Milanović zaziva hitne izbore i traži partnere s kojima bi raspustio parlament (Jutarnji.hr). Uza sebe ima preostale stranke iz koalicije Hrvatska raste, vjerojatno i dio manjinaca, Radimira Čačića, Stipu Petrinu, Ivana Vilibora Sinčića… Ali do 76 ruku potrebnih za raspuštanje Sabora, bez podrške MOST-a, Milanović ne može doći.
Dakle, da sumiramo ukratko političku situaciju u državi. Petrov traži ostavku Karamarka. Karamarko neće dati ostavku, već želi srušiti premijera i presložiti Vladu. Što mu, kako trenutno stvari stoje, neće poći za rukom. Orešković ne želi dati ostavku, iako ga ne podržava nitko osim MOST-a. Nitko od tri čelna čovjeka Vlade ne odstupa od svojih pozicija. Što znači da su izvanredni izbori neizbježni. To misli i Milanović, koji želi da se parlament raspusti što prije, da se izbori održe u najkraćem mogućem roku, odnosno da država prestane gubiti vrijeme. Zbog čega se onda Petrov jednostavno ne udruži s opozicijom i raspusti Sabor, kako bismo već za 30 dana – dakle početkom srpnja – mogli izaći na birališta?
HDZ zbog Karamarka gubi vlast, a MOST-u iz istog razloga raste rejting
Odgovor na ovo (sasvim retoričko) pitanje nude rezultati anketnog istraživanja CRO Demoskop objavljeni proteklog vikenda, a provedeni u razdoblju između 1. i 3. lipnja (HRT). U njima MOST nezavisnih lista ima rejting od 6,4 posto. No, to je čak i napredak s obzirom na to kako su stajali početkom svibnja, kada ih je podržavalo 5,7 posto birača.
Istovremeno se rejting HDZ-a prilično smanjio, za više od tri posto. Podržava ih 26,3 posto birača, naspram rejtinga od 29,5 posto prije mjesec dana. Rejting SDP-a je u istom razdoblju porastao – s 29,2 na 30,5 posto. Treća stranka u državi i dalje je Živi zid (7,4 posto), s gotovo identičnom podrškom kao i prije mjesec dana; rejting im je porastao za 0,1 posto.
Iz ovih brojki vrlo se jasno razlučuju dvije bitne informacije:
1) rejting HDZ-a pao je zbog Karamarka, odnosno zbog “afere Konzultantica” koju je Nacional otvorio 10. svibnja. S Karamarkom na čelu HDZ nakon izvanrednih izbora, sugerira i RTL-ovo istraživanje po izbornim jedinicama, teško može zadržati vlast.
2) rejting MOST-a prestao je padati – štoviše, nešto je čak i porastao – zato što su se suprotstavili Karamarku i odlučili da će u Saboru glasati za njegov opoziv. No, kako sada stvari stoje, uspjeh s prošlih izbora, na kojima su osvojili 19 mandata, neće ponoviti.
Odgovornost prema državi ili prema foteljama?
“Mi u Mostu nismo patili za pozicijama. U ovoj smo priči samo zato što osjećamo odgovornost prema državi”, također je izjavio Petrov u gore spomenutom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
Odgovornost prema državi se, međutim, ne demonstrira odgađanjem neizbježnih parlamentarnih izbora za mjesec do dva, ako je iste moguće održati već prije nego se zahukta ljetna sezona. U tom bi slučaju buduća vlast dobila i dovoljno vremena za izradu državnog proračuna za 2017. godinu, što bi za odgovorne političare trebalo biti pitanje od prvorazrednog značaja.
No, prije će biti da predmetno razdoblje za koje bi mogli odgoditi izbore Petrov i MOST-ovci planiraju iskoristiti kako bi dodatno osvježili svoj rejting, te se približili rezultatu iz studenog prošle godine, u nadi da će i nakon izvanrednih izbora participirati u formiranju Vlade. Ali u tom ih se slučaju odgovornim političarima može smatrati samo ako su doista duboko uvjereni da Hrvatska bez njih nema nikakve šanse za opstanak.
