“Dvije osnovne smjernice programa HDZ-a zapele su mi za oko. Najavili su poticanje zapošljavanja i ukidanje plaćanja doprinosa za mlade. To je mjera koja u Hrvatskoj postoji već godinama. Druga je najava CROkartice po uzoru na Mađarsku. EK je Mađarsku tužio zbog te kartice, a sud u Luksemburgu je odlučio da je ta mjera nedopuštena”, izjavio je SDP-ov Peđa Grbin (Televizija N1).
S obzirom da HDZ svoj izborni program još nije predstavio, Grbin se evidentno referira na neslužbene informacije koje je objavio Večernji list. U njima se doista navodi da će HDZ osloboditi poslodavce obveze plaćanja doprinosa na rok od pet godina za mlade zaposlenika i da će se uvesti CROkartice, “kojima će poslodavcima biti omogućeno da im se priznaju isplate regresa kroz spomenute kartice, a kojima zaposlenici mogu plaćati dio smještajnih i ugostiteljskih usluga na domaćim turističkim destinacijama”.
U tekstu Večernjeg lista ne razrađuje se model po kojem bi se oslobađalo poslodavce plaćanja doprinosa za mlađe radnike pa nije jasno radi li se o mjeri koja se razlikuje od trenutačnog stanja. Naime, kako se može doznati na internetskoj stranici Porezne uprave, Zakon o doprinosima mijenjan je 2014. godine, te je tim izmjenama doista proširen institut oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu. Zapošljavanje radnika mlađih od 30 godina već sada sa sobom povlači petogodišnju povlasticu.
Maletić radi na mjeri koja već postoji
Oglasila se međutim Ivana Maletić, koja je pojasnila što HDZ pokušava postići ovom mjerom. “Problem u toj mjeri koju su oni uveli da je oslobođenje doprinosa samo za visoku i višu stručnu spremu, a mi želimo to proširiti na sve mlade neovisno o stručnoj spremi”, tvrdi Maletić (Media servis/Tportal).
No, činjenice su u ovom slučaju na Grbinovoj strani. Program Garancija za mlade već sada omogućava poslodavcima da na rok od pet godina ne plaćaju doprinose ako zaposle osobu mlađu od 30 godina. Na taj način dobivaju fiskalnu olakšicu u ukupnom iznosu od 17,2 posto, što se odnosi na 15 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje, 0,5 posto doprinosa za zaštitu zdravlja na radu i 1,7 posto doprinosa za zapošljavanje. Informacija je to koju je početkom siječnja prošle godine, kada je ova mjera uvedena, sa svojim korisnicima podijelio i servis Računovodstvo i financije, kojeg izdaje Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika.
Turistička kartica po mađarskom modelu zabranjena u EU
Eksplicitno je, međutim, navedeno da će Hrvatska uvesti turističke vaučere po uzoru na Mađarsku, što je Europski sud pravde (ECJ) u Luksemburgu doista ocijenio kršenjem europske pravne stečevine. Proces protiv Mađarske u ovom je slučaju pokrenula Europska komisija pa bi bilo za očekivati da bi na sličan način sustav kojeg predlaže HDZ bio srušen i u Hrvatskoj.
Maletić u ovom slučaju tvrdi da je Grbin neupućen u ono što se događa na razini EU. “On je potpuno pobrkao to što je Europska komisija prvom mađarskom modelu prigovorila, a onda su Mađari to promijenili. Oni su htjeli ograničiti da tu karticu da poslodavci mogu samo s određenim bankama ugovarati i dogovarati, a mi ovdje u modelu uopće ne spominjemo banke”, tvrdi Maletić.
U priopćenju kojeg je ECJ objavio povodom odluke u slučaju “turističkih kartica” Mađarskoj je zamjerena činjenica da su ove pogodnosti bili spremni omogućiti samo i isključivo domaćim poreznim obveznicima. Kompanije iz ostalih država članica Europske unije na taj bi način na mađarskom tržištu bile dovedene u nepovoljniji položaj, što pravna stečevina EU ne dozvoljava. Nadalje, sud je ocijenio da odluka prema kojoj bi Mađarska nacionalna zaklada za rekreaciju bila zadužena za distribuciju vaučera predstavlja protuzakonit monopol nad određenom gospodarskom aktivnošću, a što predstavlja ograničavanje slobode udruživanja i slobode pružanja usluga. Kompletna presuda ECJ-a dostupna je ovdje.
