“Mi ćemo maksimalno zaštititi hrvatske građane, to je naš zadatak i ja se tako ponašam svakodnevno u obavljanju ove časne funkcije. Štitimo interese građana”, izjavio je ministar vanjskih poslova u ostavci Miro Kovač (Hina/N1) komentirajući namjeru talijanske banke UniCredito da protiv Hrvatske pokrene proces na Međunarodnom sudu za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu.
No, upravo je Kovaču Udruga Franak zamjerila da daje izjave koje štete interesima Republike Hrvatske. Kovač je, naime, ranije kazao da je konverzija kredita u švicarskim francima izvedena populistički i nedovoljno promišljeno” dodavši da zbog toga “sada imamo te prve tužbe i morat ćemo se dobro potruditi kako bismo umanjili štetu za hrvatski državni proračun” (Hina/Vecernji.hr). Zbog Kovačeve izjave reagirao je i izabrani saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin, upozorivši “da se izjave koje u javnosti daju dužnosnici legitimno koriste kao dokazni materijal u pravnim postupcima kakav je ovaj koji se vodi protiv Republike Hrvatske” (Facebook).
Investicijski sporazum s Italijom nije na snazi
Nadalje, Vlada RH na odlasku u kojoj je sjedio i Kovač nikako ne može argumentirano tvrditi da je u svom mandatu učinila sve što je mogla kako bi zaštitila interese RH i hrvatskih građana u sporu s bankama oko konverzije kredita u švicarskim francima. Nisu, primjerice, osporavali nadležnost arbitražnog suda u Washingtonu da uopće odlučuje o ovom pitanju, iako osnova za to postoji; investicijski sporazum između Italije i Hrvatske koji bi UniCreditu trebao služiti kao osnova za pokretanje spora u Washingtonu, kako se može provjeriti na stranicama na internetskoj stranici Investment policy HUB Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvitku, više uopće nije na snazi. Da je predmetni ugovor o zaštiti investicija prestao važiti, moguće je provjeriti i na službenoj stranici talijanskog ministarstva vanjskih poslova. Kovač i ostali članovi Vlade ne mogu se pretvarati da te činjenice nisu svjesni, s obzirom da na nju javno upozoravaju i pravni savjetnici Udruge Franak.
Nadležan je sud u Luksemburgu
Također, premijer na odlasku Tihomir Orešković i njegovi ministri potpuno su ignorirali i argumentaciju iznesenu u interpelaciji o radu Vlade RH koju je Saboru u travnju ove godine podnio SDP. Naime, Hrvatska je između 1994. i 2010. godine s nizom država, među kojima su i države u kojima primarno posluju vlasnici hrvatskih komercijalnih banaka, sklopila bilateralne ugovore o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja. Upravo temeljem ovih ugovora strane banke koje posluju u Hrvatskoj puštaju u javnost informacije o pokretanju sporova pred sudom u Washingtonu.
No, s obzirom da su međunarodne centrale hrvatskih banaka stacionirane u Italiji, Austriji, Francuskoj, Njemačkoj i Mađarskoj – redom članicama Europske unije – arbitražni sud u Washingtonu zapravo više nije nadležan za rješavanje predmetnog spora. Ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine Hrvatska je potpisala temeljne ugovore EU, iz kojih proizlazi da za rješavanje tržišnih sporova na zajedničkom tržištu EU nisu nadležni međunarodni arbitražni sudovi, već Sud Europske unije u Luksemburgu.
Malo je vjerojatno da su se međunarodni vlasnici hrvatskih banaka na pogrešnu adresu obratili greškom, posebno kada se u obzir uzme činjenica da im dosadašnja praksa nadležnog Europskog suda ne ide u prilog. Sud u Luksemburgu je, naime, već arbitrirao u vrlo sličnom sporu, kojeg su pokrenuli korisnici kredita u švicarskim francima u Mađarskoj, te 30. travnja 2014. donio odluku u njihovu korist.
I HDZ u Saboru glasao za konverziju
Podsjećamo, konverziju švicarskog franka, odnosno izmjene dva zakona koji su omogućili njenu provedbu je Sabor na sjednici 18. rujna 2015. prihvatio jednoglasno; za izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju glasalo je 105 zastupnika, a izmjene Zakona o kreditnim institucijama podržalo je 111 zastupnika. Nitko nije glasao protiv, odnosno za zakonske izmjene koje su omogućile konverziju kredita u švicarskim francima ruke su digli i zastupnici trenutno vladajućeg HDZ-a. Usprkos tome iz HDZ-a i dalje stižu poruke kakve je slao i bivši predsjednik stranke Tomislav Karamarko, koji je tvrdio da će građanima zbog konverzije kredita u švicarcima na naplatu doći milijardu eura duga.
