“Prema provedenim istraživanjima, iako je po svojoj razini neovisnosti vrlo visoko na ljestvici, HNB je najlošija po razini transparentnosti među središnjim bankama južne Europe gdje se spominju Albanija, BiH, Makedonija, Malta, Slovenija”, rekao je u Saboru MOST-ov zastupnik Tomislav Panenić (Vecernji.hr).
Istraživanje na koje se Panenić referira objavljeno je u ožujku 2014. godine u Međunarodnom žurnalu središnjih banaka, pod naslovom “Transparentnost i nezavisnost središnjih banaka: Nadogradnja i nove mjere”. Autori istraživanja su N. Nergiz Dincer s TED sveučilišta u Ankari i Barry Eichengreen sa Sveučilišta u Kaliforniji.
Hrvatska narodna banka je, prema podacima iz 2010. godine korištenima za potrebe ovog istraživanja, doista kotirala vrlo visoko kad je stupanj nezavisnosti u pitanju. Među 89 promatranih središnjih banaka, Hrvatska narodna banka zauzela je 12 mjesto. No, interesantno je da visoko mjesto na ovoj ljestvici nije istovremeno i indikator razvijenosti promatranih država.
Na prvom mjestu je tako narodna banka Kirgistana, a bolje pozicionirane od HNB-a su još središnje banke Latvije, eurozone, Litve, Rumunjske, Estonije, Armenije, Švedske, Mađarske, Makedonije i Indonezije. Najmanje nezavisna je središnja banka u Indiji, a pri samom dnu ljestvice su i neke od najrazvijenijih država svijeta poput Singapura, Australije, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva.
Najmanje transparentni u Europi
No, kad je u pitanju razina transparentnosti središnjih banaka, HNB se ne može pohvaliti nekim naročitim rezultatom. Autori istraživanja svim su promatranim središnjim bankama dodijelili brojčane koeficijente koji određuju razinu njihove transparentnosti, i to po principu da veći broj na skali od 0 do 15 označava i veću razinu transparentnosti. Hrvatska narodna banka u 2010. godini označena je koeficijentom 2,5.
U promatranoj skupini zemalja južne Europe to je doista čini najgore ocijenjenom središnjom bankom. Usporedbe radi, evo koeficijenata koje su dobile banke središnjih država koje su svrstane u istu skupinu: Albanija (8), Slovenija (7,5 prema podacima za 2006. godinu), Makedonija (7), Malta (7 prema podacima za 2006. godinu) i Bosna i Hercegovina (5,5). Hrvatska pritom nije crna ovca samo u svojoj skupini; niti jedna od promatranih europskih država nije imala lošiju razinu transparentnosti središnjih banaka.
