Marić uzima novac umjetnicima da bi više ostalo menadžerima

Sanja Despot

„Nakon izmjena Zakona o doprinosima, odnosno ukidanja izuzeća od plaćanja doprinosa na drugi dohodak, u proračunu će biti oko 40 milijuna kuna manje“, kazao je ministar financija Zdravko Marić, obrazlažući u Saboru kako glavni motiv ukidanja izuzeća od doprinosa na autorske honorare nije fiskalni, već „pravednija podjela tereta“.

Prema obrazloženju kojeg je samo Ministarstvo financija predočilo Vladi u sklopu prijedloga izmjena Zakona o doprinosima, „provedbom ovog Zakona doći će do smanjenja prihoda od doprinosa u ukupnom iznosu od oko 38.500 000 kuna“.

Predloženo prepolavljanje stopa doprinosa prema svim oblicima drugog dohotka  – s 20% na 10% za mirovinsko i s 15% na 7,5% za zdravstveno – ne može se, naime, nadoknaditi proširenjem porezne baze na honorare autora, umjetnika i umirovljenika.

„Temeljem ukidanja izuzetaka i smanjenjem stopa doprinosa prema drugom dohotku došlo bi do smanjenja doprinosa za mirovinsko osiguranje za oko 5 500 000 kuna i smanjenja doprinosa za zdravstveno osiguranje za oko 20 000 000 kuna. Smanjenjem stopa doprinosa  prema drugoj djelatnosti smanjit će se prihod od doprinosa za mirovinsko osiguranje za oko 19 300 000 i doprinosa za zdravstveno osiguranje za oko 13 700 000 kuna“, obrazložilo je Ministarstvo financija.

Kad se zbroje negativni učinci smanjenja stope na drugi dohodak i drugu djelatnost dolazi se do manjka u mirovinskom fondu od 24,8 milijuna kuna, a u zdravstvenom fondu nedostajat će 33,7 milijuna kuna. Kad se te dvije sume zbroje dolazimo do rupe od 58,5 milijuna kuna koju će ministrova „nova pravednost“ prouzročiti u fondovima.

Taj nedostatak trebalo bi donekle nadomjestiti usklađenje najniže osnovice za obračun doprinosa s minimalnom plaćom tako da se koeficijent za obračun poveća s 0,35 na 0,38. Ta bi mjera donijela u mirovinski 11,5 milijuna kuna, a u zdravstveni 8,5 milijuna kuna na godišnjoj razini i tako zbrojeno dolazimo do spominjanog nedostatka od 38,5 milijuna.

Razlog toj rupi je činjenica da je onih kojima je sada znatno smanjena stopa doprinosa više od onih koji postaju novi obveznici te da oni zarađuju znatno više od kulturnih djelatnika, umjetnika i umirovljenika, pa samim tim i više uplaćuju u fondove.

Stotine godine rada za puni staž

Prema podacima Porezne uprave (Večernji list), prošle godine je honorarno radilo oko 13 tisuća umjetnika, čija se prosječna godišnja bruto zarada putem drugog dohotka kretala oko 35 tisuća kuna (zarađivali su mjesečno u prosjeku manje od 3000 kuna bruto).

Autora, koje porezna uprava ne dijeli po djelatnostima, bilo je 56 tisuća, a njihova je prosječna godišnja bruto zarada bila 14 tisuća kuna (manje od 1200 kuna bruto mjesečno).

Ako će se autorima honorarcima priznavati staž na osnovi honorara u visini prosječne bruto plaće, kakve su se najave mogle pročitati u medijima, ispada da oni za godinu dana rada neće, usprkos izdvajanjima u fond, zaraditi niti dva mjeseca staža. Da bi ostvarili puni staž trebali bi raditi nekoliko stotina godina. Također, usprkos uplatama HZZO-u, honorarci si ne mogu dopustiti bolovanje.

Kad je riječ o onima kojima je drugi dohodak stvarno drugi dohodak, osim 101 tisuće građana koji su povremeno radili preko ugovora o djelu i u prosjeku godišnje zaradili svega 6,6 tisuća kuna, najbrojniju skupina obveznika drugog dohotka čini 90 tisuća članova skupština i nadzornih odbora tvrtki, upravnih vijeća i različitih povjerenstava, strani menadžeri i sportaši. Obveznici doprinosa na drugi dohodak su i povremeni radnici u turizmu, trgovini i poljoprivredi. Svi su oni zajedno, prema riječima ministra Marića, u fondove uplatili oko 800 milijuna kuna.

Pravednost novih mjera ministar je pred Vladom objasnio:

„Kako bi se postiglo ujednačenje obveze i pravedniji raspored tereta doprinosa predlaže se ukidanje iznimke od obveze doprinosa prema autorskim i umjetničkim naknadama s obzirom da ne postoji niti jedan stručan ili znanstveni razlog za navedena izuzeća. Navedena izuzeća, s druge strane proizvela su nepravednost i preveliki nesrazmjer troška javnih davanja između navedenih primitaka i drugih oblika drugog dohotka koji su podložni obvezi doprinosa. Ukidanjem iznimaka od plaćanja doprinosa umirovljenicima spriječit će se porezna evazija i ukinuti neopravdana prednost umirovljenika na tržištu privremenog rada, u odnosu na druge radnike iz razloga što je u ovome trenutku rad umirovljenika konkurentniji u odnosu na druge sudionike na tržištu povremenog rada

Ni vodoinstalater ne može biti svatko

Zastupnik Nenad Stazić pokušao je u saborskoj raspravi ukazati da su izuzeća za kulturne djelatnike i umjetnike postojala s razlogom jer npr. slikar ne može biti svatko, ali mu je ministar Marić replicirao da ni „vodoinstalater ne može biti svatko“, ponavljajući potrebu da na jednaki način u fondove doprinose i oni kojima je to stvarno drugi dohodak i oni kojima je to jedini dohodak od kojeg vrlo nesigurno žive.

Ministar financija s ovim je prijedlogom, podsjetimo, izašao bez ikakve procjene kako će se  novi zakon odraziti na hrvatsku kulturu u cjelini, a kamoli na život pojedinih autora čiji će se honorari po svoj prilici u neto iznosu smanjiti za 11 posto.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"