“Zahtjevi kolega njegovih ministara očito su bili prejaki tako da ukupni rashodi se povećavaju preko 4 milijarde kuna što mislim da nije dobro zato što nismo izašli iz krize. Tek smo imali jednu godinu gospodarskog rasta, međutim apetiti su euforija, ono što sam cijelo vrijeme u kampanji govorio da ne smijemo ići sa sličnim apetitima, jer imali smo 2014. godine nešto slično kada su rashodi eksplodirali”, rekao je u Saboru SDP-ov zastupnik Boris Lalovac.
Ovom se izjavom Lalovac referirao na Smjernice za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. i projekciju za 2018. i 2019. godinu, dokument kojeg je na sjednici Vlade ranije predstavio ministar financija Zdravko Marić. HDZ-ov ministar financija očigledno je zaključio da za proračunskom štednjom više nema potrebe; rashodi će u 2017. porasti za čak 4,7 milijardi kuna s obzirom na ovogodišnji proračun.
Porezna reforma dodatno puni proračun
Ministarstvo financija doduše predviđa i porast proračunskih prihoda, i to s ovogodišnjih 116,4 milijarde na 119,6 milijardi kuna. Prema Marićevim projekcijama ispada da će porezna reforma, predstavljena kao instrument za rasterećenje građana, zapravo dodatno popuniti državnu blagajnu. Očekuje se porast prihoda od poreza s ovogodišnjih 70,9 milijardi kuna na 72,8 milijardi kuna. Radi se uglavnom o prihodima od PDV-a.
Popuštanje fiskalne discipline država si može dopustiti zbog procjena da će BDP iduće godine rasti još brže nego 2016., po stopi od 3,2 posto. Rastu BDP-a u najvećoj bi mjeri trebale doprinijeti investicije i domaća potrošnja. Optimistična očekivanja ministra financija izvrsna su vijest za gotovo sve njegove kolege u Vladi RH. Gotovo svim ministarstvima će proračun iduće godine biti povećan.
Gubitnika skoro pa i nema
Gledano u postocima, najveći dobitnik je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a najveći gubitnik Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Proračun ministarstva Slavena Dobrovića raste s 336,8 na 815,7 milijuna kuna, a u resoru Martine Dalić pada s 1,3 milijarde na 721,6 milijuna kuna. No, razlog tome je preseljenje sektora energetike iz jednog resora u drugi.
Od ostalih resora, u apsolutnim brojkama najbolje je prošlo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Njihov proračun povećan je za 428 milijuna kuna. Među velikim dobitnicima je i Ministarstvo obrane, čiji će budžet biti veći za 348 milijuna kuna. Osjetno povećanje budžeta, u iznosu od 152 milijuna kuna, osigurano je i Ministarstvu hrvatskih branitelja. Proračun Ministarstva državne imovine, bivšeg DUUDI-ja, raste s 12,9 na 40,8 milijuna kuna…
Štoviše, Marićeve smjernice za izradu proračuna uobičajenu potragu za dobitnicima i gubitnicima čine prilično izlišnom. Jer gubitnika gotovo i nema. Osim Ministarstva gospodarstva, manji proračun s obzirom na 2016. godinu imat će tek Ministarstvo poljoprivrede (s 2,39 na 2,36 milijardi kuna) i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (s 315 na 300 milijuna kuna).
