Prihodi državnog proračuna u 2017. godini iznosit će 121 milijardu kuna, a rashodi 128,4 milijarde kuna, stoji u dokumentima koje je na sjednici Vlade RH prezentirao ministar financija Zdravko Marić. Ispada tako da su proračunski prihodi i rashodi u samo dva tjedna narasli za oko dvije milijarde kuna.
U smjernicama za izradu proračuna, koje su na dnevnom redu Vlade bile 28. studenog, Marić je predviđao proračunske rashode u iznosu od 126,4 milijarde kuna. Prihodi su trebali iznositi 119,2 milijarde kuna. Odakle državnoj kasi odjednom znatno više novca za trošenje nego što se donedavno činilo? Prema Marićevim tvrdnjama – od europskih fondova.
Rashodi za zaposlene tako se, s obzirom na smjernice za izradu proračuna, povećavaju za oko 330 milijuna kuna; materijalni rashodi rastu za nešto manje od 460 milijuna kuna; pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna s obzirom na izvorne smjernice povećavaju se za skoro milijardu kuna; stavka “ostali rashodi” veća je za 410 milijuna kuna.
Država se zadužuje za skoro 34 milijarde kuna
Održivost proračuna zapravo će ovisiti o Marićevoj sposobnosti da središnjoj državi isposluje povoljne uvjete zaduživanja. Iduće se godine država namjerava zadužiti za čak 33,7 milijardi kuna: 25,4 milijarde trebalo bi doći od izdavanja obveznica, a dodatnih 8,3 milijarde od kredita koji će se podizati kod domaćih i stranih banaka. Taj novac je državi prvenstveno potreban za sanaciju dugova koji dogodine dolaze na naplatu. Očekuju se ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u iznosu od 29,3 milijarde kuna.
Drugim riječima, ministar financija proračun je utemeljio na pretpostavci da će mu “roadshow” na koji će se zaputiti tijekom 2017. biti znatno uspješniji od ovogodišnjeg. U lipnju 2016. je država, podsjećamo, morala odustati od izdavanja euroobveznice teške milijardu eura zbog nepovoljnih uvjeta kreditiranja. Ministarstvo financija tada je priopćilo da su investitori prema hrvatskim obveznicama skeptični zbog nestabilne političke situacije. Očigledno su u Marićevom ministarstvu procijenili da se situacija u međuvremenu ustabilila, unatoč kontinuiranim trzavicama između HDZ-a i MOST-a (Televizija N1, Poslovni dnevnik), a nadaju se i da bi zbog pozitivnih gospodarskih pokazatelja uskoro mogao porasti i hrvatski kreditni rejting.
No, cijena zaduživanja ovisi i o nizu drugih faktora, na koje Hrvatska ne može utjecati. U 2017. očekuje se porast cijene goriva na međunarodnom tržištu (Svjetska banka). Najavljeno je da će američke Federalne rezerve (Fed) krenuti u povećavanje kamatnih stopa (Fortune.com). A Europska unija je, zbog problema u kojima grcaju talijanske banke – ujedno vlasnice najvećih hrvatskih banaka – na rubu još jedne krize. Pritom ne treba s uma smetnuti ni činjenicu da je upravo Italija glavni hrvatski trgovački partner. Ipak, dobre vijesti stižu iz Europske središnje banke, koja je najavila da će s programom tzv. kvantitativnog popuštanja, odnosno plasiranja jeftinog novca na tržište, nastaviti barem još iduće godine (The Guardian).
Sindikati mogu srušiti proračun
Dodatni problem za održivost proračuna kojeg je Vlada poslala u Sabor predstavljaju sindikati javnih službi. Iako se proračunski rashodi u 2017. s obzirom na tekuću godinu povećavaju za čak 6,6 milijardi kuna, država nije predvidjela sredstva povišicu plaće javnim službenicima u iznosu od šest posto, koja im pripada temeljem sporazuma sklopljenog još 2009. godine. Tada je ugovoreno da će javnim službenicima plaća rasti nakon što država izađe iz krize, odnosno nakon što rast BDP-a u dva uzastopna kvartala bude iznosio više od dva posto. Uvjeti za to stvoreni su 1. siječnja 2016. godine.
“Ukupni rashodi za zaposlene u 2017. godini planiraju se u iznosu od 26,4 milijarde kuna i u odnosu na plan 2016. godine bilježe rast od 702 milijuna kuna. Od navedenoga iznosa povećanja, 425,4 milijuna kuna odnosi se na povećanje rashoda za zaposlene financiranih iz izvora koji utječu na manjak proračuna, a 276,5 milijuna kuna uz ostale izvore”, stoji u obrazloženju proračuna za 2017. godinu. Iz citiranog odlomka jasno je da Vlada nije proračunom predvidjela isplatu novca kojeg su dužni javnim službenicima, što bi u 2017. koštalo oko dvije milijarde kuna.
Umjesto ugovorene povišice od šest posto, Vlada javnim službenicima nudi povećanje osnovice za plaće po stopi od 2 posto godišnje u naredne dvije godine (HRT). Sindikati na to ne pristaju; jedini kompromis na koji su spremni je povećanje od tri posto koje bi na snagu stupilo s 1. siječnjem, a zatim dodatnih tri posto od 1. srpnja 2017. godine. Tvrde da na daljnje ustupke neće pristati.
Ako u pregovorima sa sindikatima na koncu bude postignuto kompromisno rješenje, Vlada proračun i dalje stigne mijenjati amandmanima. U suprotnom će javni službenici svoj novac potraživati, a u konačnici zasigurno i dobiti, sudskim putem, što će državu, kad se pribroje zatezne kamate, prilično skupo koštati.
