Pod povećalom

Ne, ovo nije dokaz da je iz Hrvatske lani otišlo 60 tisuća ljudi

Screenshot: HRT

Hrvatskim medijskim prostorom se, posredstvom HRT-a, počela širiti vijest da je u 2016. godini zemlju napustilo oko 60.000 ljudi. Odnosno da ih je toliko nestalo s hrvatskog tržišta rada. Evo kako je tu tvrdnju objasnio HRT-ov reporter Mladen Sirovica:

“U prosincu 2015. nezaposlenost je iznosila gotovo 18%. Dakle, u godinu dana broj nezaposlenih smanjio se za gotovo 50 tisuća. To bi impliciralo da je porasla i zaposlenost. Međutim, to kod nas nije slučaj. Vidimo na godišnjoj razini pad broja zaposlenih za gotovo 10 tisuća. Kad bi zbrojili te podatke vidimo da je u proteklih godinu dana 60 tisuća ljudi manje na tržištu rada, naravno primarno kao posljedica iseljavanja”.

Ovakva računica možda na prvi pogled zvuči logično, ali jednostavno nije točna. Uzmimo za početak u obzir činjenicu da podaci o nezaposlenosti na koje se javna televizija poziva dolaze s burze rada, odnosno od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). A u njihovoj se evidenciji nezaposlenim osobama smatraju samo one koje aktivno traže posao, tj. redovito se javljaju na Zavod.

Zašto se smanjuje broj nezaposlenin na burzi?

Osobe koje ne ispunjavaju obvezu redovitog javljanja HZZ-u iz evidencije se brišu bez obzira jesu li u međuvremenu pronašli posao, napustili Hrvatsku ili jednostavno odustali od pokušaja zapošljavanja preko burze rada. Evo kako je fenomen smanjivanja nezaposlenosti u razgovoru za portal Lupiga.com u studenom 2014. tumačio jedan savjetnik HZZ-a: “Ja sam prije zbog nejavljanja imao, objektivno, tri brisanja mjesečno. Otkad je uveden novi sistem u prosjeku unesem četiri zahtjeva za brisanje dnevno. Dnevno”.

A taj “novi sistem” odnosi se na Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, koji je na snazi od 1. siječnja 2014. godine. I zahvaljujući kojem se nezaposlene osobe svom savjetniku na burzi rada moraju javljati svaka četiri tjedna, umjesto barem jednom mjesečno, kao što je bilo ranije propisano. U čemu je razlika? Prije uvođenje ovih izmjena u Zakon, nezaposleni su se na burzu mogli javiti, npr. 1. siječnja, pa bi iduće javljanje mogli obaviti bilo kada tijekom veljače. Po novim pravilima nezaposleni se na burzu moraju javljati svakih 28 dana, u suprotnom se brišu iz evidencije. Ako su, dakle, obavili javljanje 1. siječnja, iduće moraju obaviti najkasnije 29. siječnja.

Prezentirane brojke o nezaposlenosti, temeljene na podacima iz Mjesečnih statističkih biltena HZZ-a, doista su točne: u prosincu 2015. u Hrvatskoj je bilo registrirano 285.468 nezaposlenih osoba. Godinu dana kasnije, u prosincu 2016. godine, u Hrvatskoj je na burzi bilo registrirano 236.617 osoba. U godinu dana se broj nezaposlenih osoba koje su registrirane pri HZZ-u smanjio za 48.851 ljudi. Neki od njih vjerojatno doista jesu napustili Hrvatsku, neki su brisani iz evidencije HZZ-a, a neki su – pronašli posao.

Broj zaposlenih rastao

Netočna je, naime, HRT-ova tvrdnja da se broj zaposlenih stanovnika u zadnjih godinu dana smanjio za oko 10 tisuća. Svjedoče o tome službeni podaci Državnog zavoda za statistiku; u studenom 2015. godine u Hrvatskoj je bilo 1.319.310 ukupno zaposlenih osoba. Godinu dana kasnije, u studenom 2016. godine, u Hrvatskoj je evidentirano 1.377.159 zaposlenih osoba. Broj zaposlenih osoba u godinu dana je, dakle, porastao za 57.849 ljudi.

U istom vremenskom razdoblju porastao je i broj radno aktivnih stanovnika. U studenom 2015. bilo ih je 1.603.967, a godinu dana kasnije ta je brojka porasla za 5459 ljudi, na 1.609.426 radno aktivnih stanovnika. To i dalje, naravno, ne znači da iz Hrvatske u 2016. godini nije otišlo 60 tisuća ljudi. Možda ih je otišlo i više, ali brojke kojima hrvatski mediji tvrdnju o masovnom egzodusu ovih dana pokušavaju dokazati se na taj način ne mogu interpretirati. Službene podatke o broju ljudi koji su 2016. godine emigrirali iz Hrvatske će Državni zavod za statistiku objaviti u srpnju ove godine. Prošle godine je objavljeno da je 2015. Hrvatsku napustilo 29.651 osoba.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.