„Ja ću biti jasan i čvrst, ja sam protiv demagogije i populizma“ – kazao je premijer Andrej Plenković u studenom, zamoljen da komentira amandman MOST-a kojim bi se zamrznule plaće dužnosnika i tako se spriječilo njihovo povećanje nakon porezne reforme. (N1)
„Jedna od ključnih zadaća moja osobno kao političara, ali i kao predsjednika Vlade i predsjednika stranke, bit će politička, argumentirana rasprava i bitka protiv vaše demagogije i vašeg neznanja i dovođenja u zabludu brojnih hrvatskih birača. To će biti jedan od ključnih ciljeva.“ – kazao je premijer Plenković zastupniku Branimiru Bunjcu u sabornici u siječnju.
Hrvatski narod voli Hrvatsku vojsku
Prema raspoloživim rječnicima, riječ demagogija odnosi se na zavođenje naroda, obmanjivanje masa, način djelovanja demagoga. Demagog je političar koji radi ostvarenja svojih ciljeva spekulira s predrasudama dijela masa, koji se razbacuje obećanjima što ih ne misli ispuniti.
Riječ demagogija, u smislu obmanjivanja masa i razbacivanja onim što osoba sama ne misli ispuniti, mogla bi se, dakle, odnositi na Plenkovića i najmanje jednu četvrtinu njegove Vlade nakon otkrića da su se i premijer i velik broj njegovih ministara izvukli od služenja vojnog roka, iako sada njegovo uvođenje zagovaraju. Podsjetimo, prije otkrića da je i sam izbjegao služenje vojnog roka iz zdravstvenih razloga, premijer je građanima, uključujući i one mlade koji možda neće jednako uspješno izbjeći mobilizaciju, poručio:
„Hrvatski narod voli Hrvatsku vojsku, to je ono što znamo i vidimo kada god dođe do susreta između ljudi i Oružanih snaga. Ono što ministar obrane želi je da jednom ovakvom inicijativom, idejom za sada, popularizira hrvatske oružane snage, učini ih atraktivnim mladim ljudima, novim ih generacijama i svima koji se ne sjećaju Domovinskog rata učiniti atraktivnima”.
Premijer oko uvođenja vojnog roka nije ponudio obećanu političku, argumentiranu raspravu u kojoj bi javnosti ponudio konkretne razloge zašto je uvođenje vojnog roka bitno, odnosno objasnio koje nam opasnosti prijete, s kojim sredstvima bi se financiralo služenje vojnog roka za sve, gdje bi se ono odvijalo, koliko dugo i kako se ono uklapa u strategiju buduće nacionalne sigurnosti, već nam je samo ponudio frazu da „Hrvatski ljudi vole Hrvatsku vojsku“.
„Nesposobni“ ministri
Premijer je 70. godište i u JNA je trebao krenuti 1988. godine, ali je oslobođen zbog anemije. S obzirom na to da se intenzivno bavio sportom (24 sata), za pretpostaviti je da je vojsku izbjegao jer je nije želio služiti. Premijer to, međutim, nije nadoknadio nakon uspostave hrvatske države u tada obaveznoj službi u Hrvatskoj vojsci,već se posvetio karijeri.
Prema pisanju medija (24 sata), jednako je postupio i velik dio njegovih ministara:
Ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier nije bio pozvan u vojsku u Argentini gdje je rođen i odrastao.
Ministar pravosuđa Anto Šprlje oslobođen je služenja zbog lošeg vida.
Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić također je bio oslobođen od služenja u Hrvatskoj vojsci.
Ministar pomorstva, prometa i veza Oleg Butković je umjesto služenja u jedinicama Hrvatske vojske odabrao civilno služenje.
Osim ministara sa značajnim vojnim ostvarenjima kao što su ministar obrane Damir Krstičević, Tomo Medved i Vlaho Orepić, u vojsci se istakao i Slaven Dobrović, a Milan Kujundžić odradio je JNA u Novom Sadu,
Na služenje vojnog roka u Hrvatsku vojsku išli su Zdravko Marić, Tomislav Tolušić i Ivan Kovačić.
Za sada nije poznato kako su se u odsudnom trenutku ponijeli Lovro Kuščević, Gari Capelli, Pavo Barišić i Goran Marić
Dodajmo kako je vojni rok zbog lošeg vida izbjegao i predsjednik Sabora Božo Petrov N1, dok je predsjedničin suprug Jakov Kitarović svoju obavezu odradio.
