„Zbog kratkoće roka proizašlog iz objektivnih okolnosti“ Vlada je na kraju prošle godine čak sedam zakona iz poreznog paketa za koje je i sama potvrdila da podliježu postupku procjene učinaka propisa u Sabor propustila bez tog nužnog preduvjeta. U dijelu je tek provela prethodnu procjenu u odnosu na konkurentnost. Svjesna da takav postupak predstavlja kršenje Zakona o procjeni učinaka propisa , Vlada se na svojoj drugoj sjednici 3. studenog pokrila posebnim Zaključkom u kojem je Ministarstvo financija obvezala da umjesto na zakonom propisan način, procjenu propisa obavi naknadno, u roku od dvije godine od početka primjene zakona.
Zakoni koji su tako doneseni su: Prijedlog zakona o porezu na dohodak, – Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Prijedlog zakona o porezu na promet nekretnina, Prijedlog zakona o lokalnim porezima, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
Novi zakon u raspravi
Prema postojećem Zakonu, procjena učinaka propisa je postupak donošenja odluka o propisima na temelju prikupljenih relevantnih podataka koji će poslužiti kao smjernice za odabir najboljeg rješenja. Analiziraju se pozitivni i negativni učinci propisa na područje gospodarstva, uključujući i financijske učinke, područje socijalne skrbi, područje zaštite okoliša, s osvrtom na fiskalni učinak, uz istodobno savjetovanje s javnošću i zainteresiranom javnošću.
Postojeći Zakon ne poznaje institut naknadne procjene učinaka propisa, niti ga je poznavao u studenom, kada mu se priklonila Vlada. To bi se, međutim uskoro trebalo promijeniti.
Naime, Ured za zakonodavstvo RH otvorio je javnu raspravu o prijedlogu novog Zakona o procjeni učinaka propisa koja traje do 14. veljače.
U obrazloženju se navodi kako se tijekom petogodišnje primjene Zakona (od 2012.) pokazala potreba pojednostavljenja normativnog okvira za procjenu učinaka propisa, boljeg reguliranja mogućih izvanrednih situacija koje se javljaju u zakonodavnom postupku te daljnjeg jačanja analitičkih kapaciteta za provedbu.
Iznimke i naknadna procjena
Među značajnim novinama jest da se propisuju iznimke, ali i omogućava naknadna procjena učinaka propisa.
„Kako je dosadašnja primjena ZPUP-a pokazala da postoji nekoliko kategorija zakona za koje nije svrhovito provoditi postupak procjena učinaka propisa“, obrazlaže se, novim se Zakonom propisuju iznimke.
Članak 14 prijedloga kaže:
„Postupak procjene učinaka propisa ne provodi se kada se predlaže donošenje zakona radi:
- zaštite interesa Republike Hrvatske
- žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete
- potvrđivanja međunarodnih sporazuma
- provedbi uredbi EU
- izvršenja Državnog proračuna RH
- davanja ovlaštenja Vladi RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora“
Također, uvodi se naknadna procjena učinaka propisa kakvu je Vlada koristila prilikom donošenja poreznog paketa.
Članak 16. navodi:
„ 1. Iznimno, nacrt prijedloga zakona koji je sadržan ili nije sadržan u Planu zakonodavnih aktivnosti, a za koji se treba provesti procjena učinaka propisa, može se izuzeti od daljnjeg postupka temeljem zaključka Vlade.
2. U slučaju iz stavka 1. ovog članka Stručni nositelj dužan je naknadno provesti procjenu učinaka propisa u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu zakona“.
Izmjene tog zakona bile su predviđene još u Nacionalnom planu reformi iz proljeća prošle godine. U Planu normativnih aktivnosti Vlade za 2017. njegovo se donošenje očekuje u prvom tromjesečju sa svrhom „poboljšanja zakonodavnog planiranja, predvidljivosti promjene zakonodavnog okvira i stabilizacije zakonodavstva“.
