“Nisam se imao namjeru hvaliti, ali prošla godina je u znaku 30 posto poboljšanja učinkovitosti policije po svim statističkim pokazateljima, ova zadnja dva mjeseca ove godine imamo na tih 30 još 20 posto statističkih poboljšanja uspješnosti. Hrvatska policija je jedna od najuspješnijih policija u Europi”, tvrdi ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić (Hina/Jutarnji.hr).
Orepićevu tvrdnju o efikasnosti hrvatske policije provjerili smo uvidom u statistiku MUP-a, odnosno u pregled sigurnosnih pokazatelja u 2015. i u 2016. godini. Orepić tvrdi da svi statistički pokazatelji ilustriraju veću učinkovitost policije, ali službena MUP-ova statistika ipak priča nešto drugačiju priču: hrvatska policija doista jeste uspješnija u obavljanju svog posla, ali skok nije ni približno tako osjetan kakvim ga Orepić predstavlja.
Ukupan broj kaznenih djela u 2016. je bio nešto manji nego godinu dana ranije; zabilježeno ih je, ne računajući kaznena djela počinjena u cestovnom prometu, 54.363. U 2015. policija je evidentirala 57.762 kaznenih djela, što je pad od 5,9 posto. Najveći broj kaznenih djela spada u tzv. opći kriminalitet, gdje je pad još osjetniji – s 46.819 na 43.107, odnosno za 7,9 posto.
Istodobno je rastao postotak razriješenosti kaznenih djela, i to za 2,5 posto: s 57,8 posto na 60,3 posto. Hrvatska policija posebno je efikasna u rješavanju ubojstava; lani su razriješena sva 43 ubojstva koja su se dogodila u Hrvatskoj. No, istovremeno je broj ubojstava u osjetnom porastu, s obzirom da je godinu dana ranije u Hrvatskoj ubijeno 33 ljudi, što je porast od čak 30,3 posto.
Efikasnost raste, ali puno sporije nego što tvrdi ministar
Iz svega navedenog može se zaključiti da se efikasnost djelovanja hrvatske policije u 2016. godini doista povećala s obzirom na godinu ranije, ali nije jasno odakle Orepić izvlači brojku od povećanja učinkovitosti u iznosu od čak 30 posto. Ista je stvar i s drugim dijelom njegove izjave, u kojem tvrdi da su prva dva ovogodišnja mjeseca donijela rast učinkovitosti od dodatnih 20 posto.
Ovu izjavu nije moguće provjeriti u cijelosti, s obzirom da je MUP objavio statističke podatke samo za siječanj, ne i za veljaču. A u usporedbi sa siječnjem 2016. godine, ukupan broj kaznenih djela (bez prometa) smanjen je za 10,4 posto – s 4115 na 3678. Istovremeno je povećan postotak razriješenosti počinjenih kaznenih djela, s 55,6 na 57,9 posto. U području općeg kriminaliteta postotak razriješenosti je porastao za 1,5 posto, a u broju prijavljenih kaznenih djela bilježi se pad od 12,7 posto.
Nema usporedbe za Europu
Zadnji dio Orepićeve izjave, tvrdnja da je “hrvatska policija jedna od najuspješnijih u Europi”, pokazao se najkompliciranijim za provjeru. Tvrdnja je prilično neprecizna, a u Eurostatovoj bazi nismo uspjeli pronaći relevantne usporedive podatke. Prema indeksu kriminaliteta internetske stranice Numbeo, Hrvatska je po učestalosti počinjenja kaznenih djela na devetom mjestu u Europi, isto kao i po razini sigurnosti. Ovaj indeks ipak treba uzeti s rezervom, s obzirom da se radi o mjerenju koje proučava percepciju, a ne realne statističke pokazatelje.