Ide li Hrvatska nakon jedva pregurane pola godine mandata Vlade Andreja Plenkovića na nove izbore, nakon što se premijer, štiteći ministra financija Zdravka Marića, zahvalio na suradnji trojici Mostovih ministara – Anti Šprlji (pravosuđe), Vlahi Orepiću (policija) te Slavenu Dobroviću (energetika)? Ivan Kovačić, ministar uprave, nije spomenut iz isključivog razloga što nije bio u Banskim dvorima u tom trenutku. Kovačić se javio iz Omiša (Index.hr), gdje je otišao na sprovod. Tvrdi da bi, da je bio u Vladi, glasao isto kao i ostali MOST-ovi ministri.
U ovakvim situacijama, Ustav nudi više mogućnosti – od preslagivanja do pada Vlade. Iako se Sabor može presložiti, pa čak i u korist oporbe, dovoljna je riječ premijera ili jedne petine zastupnika da se pokrene pitanje izglasavanja povjerenja Vladi, sukladno članku 116. Ustava. Odluka o nepovjerenju je donesena ako za nju glasa većina od ukupnog broja zastupnika u Saboru, a to je – 76 od ukupno njih 151. Premijer očigledno neće tražiti raspuštanje Sabora, pa to pitanje ostaje na petini zastupnika, koji onda ne bi smjeli ponavljati svoj zahtjev u idućih pola godine.
“Ja apsolutno imam parlamentarnu većinu, prema broju zastupnika koji su podržali program ove Vlade… Imali smo puno širu podršku od ovog trokuta HDZ-a, Mosta i nacionalnih manjina”, kazao je premijer Plenković, ne otkrivajući o kome se radi.
Plenković je, podsjetimo, na konferenciji za medije najavio da će “postići političke dogovore”, koji će omogućiti nastavak aktivnosti Vlade kojoj je na čelu.
“Vidjet ćete vrlo skoro tko će biti ljudi koji će podržati parlamentarnu većinu”, kazao je Plenković, dodajući i da nitko iz HDZ-a nije vrbovao članove drugih stranaka u klub HDZ-a, te će nova parlamentarna većina biti sastavljena u istom duhu i temeljem istih načela. Nije izravno odgovorio isključuje li Most iz kombinacije, već ih je samo optužio za nestabilnost vlasti. Kad je upitan, naime, je li ovo kraj koalicije Mosta i HDZ-a, kazao je: “Koliko se meni čini, odluka o nepodržavanju kolege iz Vlade nije bila moja, već kolega iz Mosta. Odgovornost nije moja, kao premijera, već odgovornost Mosta”.
HDZ-ovih 57, 56 ili možda čak 55?
Proučimo zato sadašnju konstelaciju snaga u Saboru, pri čemu ne treba zaboraviti činjenicu da nas mjesec dana dijeli od lokalnih izbora, što se kod davanja podrške Plenkoviću može pokazati kao rizičan potez za neke od stranaka kritičara HDZ-a.
Počnimo matematiku s klubom HDZ-a. Ondje je ukupno 58 zastupnika. On uključuje i nezavisnu Brunu Esih, čije su razmirice s aktualnim premijerom zbog lokalnih izbora javnosti već poznate, kao i njeno taborenje s bivšim ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem. HDZ je, podsjetimo, na lanjskim izvanrednim izborima osvojio 61 mandat. No, na listama su imali i zastupnike koji danas djeluju posredstvom drugih saborskih klubova.
Podsjetimo i da premijer ovdje ne računa na unutarnju oporbu. Na pitanje ima li podršku HDZ-a, premijer je kazao: “Zašto mislite da nemam? … Vrlo je jasno da HDZ stoji iza mojih poteza.”
No, ubrzo je reagirala Bruna Esih poručivši mu da “njenu ruku neće dobiti” oni koji samouvjereno govore o svojoj vladi i ignoriraju “bilo naroda”.
“Hrvatska je umorna od oktroiranih vladara. Vrijeme je za nacionalno odgovornu, beskompromisnu, suverenu političku reakciju”, kazala je Bruna Esih (Jutarnji) i tako u startu HDZ-ovom zastupničkom klubu oduzela jednu ruku.
Oglasio se i Zlatko Hasanbegović i to s uvjetnom potporom predsjedniku stranke.
“Moja odluka o tome će se donijeti kad se vidi tko će činiti tu većinu i pod kojim uvjetima”, kazao je, pak, Zlatko Hasanbegović.
U klubu HDZ-a je i Hrvoje Zekanović iz HRAST-a, stranke Ladislava Ilčića, koji je nedavno otišao s mjesta savjetnika HDZ-ovog ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera. Koliko je tu zle krvi ostalo, preostaje također vidjeti prilikom glasanja.
HDZ-u bliski reformisti, “bandićevci”, HSLS-ovci
Blizak HDZ-u sigurno je Klub zastupnika Hrvatske demokršćanske stranke, Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje koji ima četiri člana. U njemu su HDZ-u skloni bivši predsjednik HSS-a Branko Hrg (HDS), koji je također u Sabor ušao na listi HDZ-a, ali i Darinko Kosor (HSLS), koji je dugi niz godina surađivao s HDZ-om u Zagrebu, dok ga s mjesta predsjednika Skupštine nije zamijenio HDZ-ov Andrija Mikulić. I Kosor je, uostalom, u Sabor ušao upravo na listi HDZ-a. Tu su i demokršćanin, tvrdi desničar Goran Dodig, koji je također u Sabor ušao zahvaljujući HDZ-u, te HDSSB-ovac Josip Salapić. Njegova stranka igra toplo-hladno s HDZ-om već godinama, ali u nategnutim okolnostima mogli bismo ovaj klub pribrojiti HDZ-ovoj većini. Tako dolazimo do brojke od 61 zastupnica i zastupnika.
HDZ-u zasigurno naginje Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Stranke međugeneracijske solidarnosti Hrvatske, Reformista i nezavisnih zastupnika. Radimir Čačić već je izjavio za N1 da bi jedini zastupnik iz redova njegovih Reformista, Darinko Dumbović, mogao podržati Vladu, ako bude zadovoljan njenim sastavom.
To je 62. zastupnik, a treba im pribrojati ostale članove kluba: Kažimir Varda, “umirovljenik” koji je prebjegao iz HSU-a, i dvoje manjinaca, koji mogu sudjelovati u radu više klubova. Radi se o Ermini Lekaj Prljaskaj i Vladimiru Bileku, koji su i lani bili priključeni klubu Milana Bandića, dok je najavljivao da će HDZ-u pomoći u preslagivanju vlade, koje na kraju nije uspjelo. Uzmemo li i da je ovo troje sigurno, dolazimo do ukupnog broja 65, a pribrojimo li im i Željka Lackovića, izabranog na listi Milana Bandića, koji je u međuvremenu istupio iz njegovog kluba, dolazimo do 66 ruku.
Tvrda oporba
Tvrdu oporbu u Saboru, uz SDP-ovih 37 članova kluba, čini i klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e, koji je pao na četiri čovjeka: Ivana Vilibora Sinčića, Ivana Pernara, Branimira Bunjca i Gorana Aleksića.
U opozicijsku kvotu treba pribrojati i tri zastupnika IDS-a, jednako teška za kombinaciju s HDZ-ovim konzervativcima. Dugogodišnja suradnja HSU-ovaca i lijevih liberala svrstava ih također u opozicijsku kvotu.
Klub zastupnika HSS-a ima pet zastupnika i radi se o ljudima koji su uglavnom lojalni Kreši Beljaku. Ovaj je, pak, sklon SDP-u i u zavadi je s desnim krilom stranke, koje se osulo nakon što se HSS distancirao od “braće” po Europskom parlamentu, HDZ-a. Uostalom, Beljak je već izjavio da bi bilo najbolje novu saborsku većinu složiti bez HDZ-a (Dnevnik.hr).
HNS i “guranje” HDZ-u
Centristički HNS oduvijek glasi za nelojalnog partnera u koalicijama sa SDP-om, premda se još nije na nacionalnoj razini odlučivao za HDZ, a to bi i sada bilo krajnje pogubno zbog nadolazećih lokalnih izbora. Oni imaju 9 zastupnika, a predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, naveo je ranije danas da je spreman sjesti za pregovarački stol “ako Plenković ima ideju o vladi nacionalnog jedinstva u kratkom roku” (24sata).
Kasnije je otklonio mogućnost da sudjeluje u vladi vođenoj HDZ-om, pojašnjavajući da je vlada nacionalnog jedinstva samo jedna od opcija, pored izbora, manjinske vlade te vlade s jasnom većinom.
“Prestanite nas gurati u tu priču (HDZ-ovu vladu, op.a.), to prelazi granice dobrog ukusa”, zatražio je Vrdoljak na konferenciji za medije u poslijepodnevnim satima, navodeći i da treći izbori u 18 mjeseci ugrožavaju gospodarski i politički sustav.
Slično se moglo čuti i od premijera. Kada je upitan na konferenciji za medije ima li većinu bez HNS-a, Plenković je na konferenciji za medije kazao: “Imam”.
Manjinci “za stabilnu vladu”
Pored dvoje manjinaca koji su s “bandićevcima” i “reformistima”, treba napomenuti da je zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi trenutno u klubu HNS-a, dok je zastupnik talijanske manjine Furio Radin u klubu IDS-a. Tu su i SDSS-ovci, koji ujedno čine i Klub Samostalne demokratske srpske stranke – Milorad Pupovac, Saša Milošević te Mile Horvat. Jedini manjinac koji nema “alternativni” zastupnički klub je Robert Jankovics, zastupnik mađarske manjine.
Ovi zastupnici znali su u prošlosti podržavati i HDZ, a sada SDSS najavljuje da će pomoći Plenkoviću da postigne stabilnu vladu.
“Nema nikakvih naznaka da 8 zastupnika neće biti jedinstveno u odluci da pomogne u stabiliziranju Vlade”, poručio je Milorad Pupovac (SDSS).
“Promijenimo Hrvatsku”, “klizni” Runtić i Most
Dakle, na koga onda Plenković računa? Je li to možda klub zastupnika Promijenimo Hrvatsku, koji čine Ivica Mišić, Ivan Lovrinović i Marin Škibola, čime bi HDZ došao do brojke od 75 ruku, nakon što su se manjinci solidarizirali s premijerom?
Njihove reakcije za sada nema; zastupnik Lovrinović nam se već satima ne javlja na telefon.
Most, pak, u svom klubu ima 15 zastupnika, u kojemu se nalazi i prebjeg s liste Živog zida, Hrvoje Runtić.
Priključimo li HDZ-u Runtića i svih osam manjinaca, dolazimo do HDZ-ovih 76 tankih većinskih mandata. Priključi li im se i razočarani Željko Glasnović, koji je nakon napuštanja HDZ-a, izmijenjenog u odnosu na prošli saziv, ostao van klubova zastupnika, mogli bismo doći do vlade koju podržava 77 ruku u Saboru.
No, treba svakako vidjeti i što će se dogoditi s uvjetnom potporom Zlatka Hasanbegovića, kako će glasati Zekanović, te hoće li se neke od tih ruku kompenzirati labilnim rukama u Mostu ili HSS-u, usprkos najavljenom Plenkovićevom načelu da neće komadati stranke.
Ukoliko ovo preslagivanje uspije, u što je Plenković uvjeren, bit će to krajnje nestabilna većina, kojoj će oporba bez pola muke rušiti kvorum potreban za donošenje odluka.
