Pod povećalom

Zaklada Vigilare krši zakon peticijom protiv pobačaja

Vigilare prikuplja potpise za peticiju protiv pobačaja.

Prošlo je više od 40 dana otkad je Prolife pokret u Hrvatskoj pokrenuo, kako su najavili, upravo četrdesetdnevnu peticiju, s potpisima namijenjenim premijeru Andreju Plenkoviću i zastupnicima u Saboru. Ona je pokrenuta nakon odluke Ustavnog suda početkom ožujka ove godine (N1), koji nije srušio postojeći tzv. zakon o abortusu iz 1978. godine – Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece – ali je naložio parlamentu da donese novi, utemeljen na Ustavu RH.

Kako što je vidljivo iz obrasca anti-choice udruga predvođenih Zakladom Vigilare, a okupljenih u inicijativu Prolife, peticijom se na plauzibilan način poziva spomenute adrese da “zakonski zaštite nerođeni život u Hrvatskoj i konkretno pomogne ženama koje žele roditi svoje dijete”. Kako je poznato iz njihovih javnih istupa, iza ove tvrdnje stoji rigidan stav o proisticanju ljudskih prava trenutkom začeća, a ne rođenja, koje se u međunarodnim konvencijama spominje kao trenutak stjecanja prava. Ukoliko bi se zakonodavac složio s tim, to bi dovelo do zabrane abortusa ili barem ograničavanja prava ženama da slobodno odlučuju o rađanju djece.

I dok javnosti nije poznato ni koliko je potpisa prikupljeno, niti zašto javnost o tome nije obaviještena na službenim stranicama inicijative nakon isteka 40 dana, Faktograf se pozabavio drugim aspektom prikupljanja ovih potpisa.

Naime, u podnožju obrasca navodi se sljedeće:

“Svojim potpisom pristajete da Zaklada Vigilare sa sjedištem u Zagrebu, Ul. Janka Grahora 4, obrađuje Vaše osobne podatke u svrhu provođenja ove akcije, kao i statutarnih aktivnosti Zaklade, tj. promidžbe i zaštite kršćanskih civilizacijskih vrijednosti u društvu. Davanje podataka je dobrovoljno, a u svakom trenutku imate pravo na pristup, ispravak ili brisanje svojih podataka.”

Zatražili smo o ovom upozorenju mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka, ponajviše zbog dijela o ostalim aktivnostima Zaklade Vigilare, na koje građani (navodno) pristaju svojim potpisom. Upitali smo Agenciju krši li se Zakon o zaštiti osobnih podataka, s obzirom na tip podataka koji se traži, ali i zbog uvrštavanja osobnih podataka u bazu ove udruge i njihovog korištenja na opisan način.

Ravnatelj Anto Rajkovača temeljem obrasca inicijative navodi kako “Agencija s aspekta pravnog okvira zaštite osobnih podataka smatra kako se u konkretnom slučaju radi o prekomjernom prikupljanju osobnih podataka u odnosu na svrhu u koju se podaci prikupljaju”.

Pritom se poziva na članak 6. Zakona o zaštiti osobnih podataka iz 2012. godine.

Umjesto privatne adrese uputno bi bilo prikupljati OIB kao nekazujući podatak ili broj identifikacijskog dokumenta (osobne iskaznice) potpisnika peticije, a u svrhu razlikovanja potpisnika peticije istog imena i prezimena, smatra Rajkovača.

“S obzirom da navodite kako bi se osobni podaci potpisnika peticije koristili i u svrhe marketinga, ukazujemo da, uvažavajući članak 21. citiranog Zakona, privola za korištenje predmetnih osobnih podataka u svrhe marketinga mora biti posebno dana u odnosu na privolu za prikupljanje osobnih podataka u svrhu provedbe peticije. Osim toga, u slučaju uskrate privole potpisnika peticije njegovi osobni podaci ne smiju se dalje obrađivati u navedenu svrhu”, navodi čelnik AZOP-a u svom mišljenju.

U slučaju korištenja osobnih podataka potpisnika peticije u svrhe marketinga, nastavlja, bilo bi dopušteno prikupiti kontakt podatke potpisnika peticije (primjerice njegov broj telefona, privatnu/poštansku adresu, e-mail adresu).

Zanimalo nas je, naime, i krši li Vigilare time, primjerice, članak 10. Zakona, koji propisuje da se podaci mogu skupljati i obrađivati od strane ovlaštenih, odnosno registriranih voditelja zbirki podataka. Rajkovača odgovara da je “uspostava baze osobnih podataka u konkretnom slučaju protivna članku 6. citiranog Zakona, budući da se protekom svrhe u koju se podati prikupljaju (obrađuju) isti moraju brisati”.

“Isto tako, ukazujemo i na članak 12. citiranog Zakona prema kojem se osobni podaci mogu koristiti samo u vremenu koje je nužno za ostvarenje određene svrhe, te se protekom istog vremena moraju brisati”, naglašava Rajkovača.

Iz inicijative Prolife nisu nam htjeli komentirati mišljenje AZOP-a, niti nam otkriti koliko je potpisa prikupljeno. Naime, Ivan Mihanović nam najprije nije odgovorio na poziv, zamolivši nas da mu putem SMS-a objasnimo zašto zovemo. Kada smo objasnili, prestao se javljati i odbijao naše pozive. Zakladu Vigilare pokušali smo kontaktirati i putem Facebooka, ali i tamo su ignorirali naše poruke.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.