Pod povećalom

Kako su konzervativci preuzeli kurikularnu reformu

HINA/ Tomislav PAVLEK /tp

Bliži se obljetnica najvećeg prosvjeda u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina. Onoga za kurikularnu reformu, održanog  01. lipnja 2016., kad je postalo jasno da Vlada Tihomira Oreškovića (baš kako je to i najavila u smjernicama predstavljenima u Saboru) kurikularnu reformu kani zaustaviti. Tada su glavni protagonisti bili ministar obrazovanja Predrag Šustar te voditelj ekspertne radne skupine Boris Jokić. Iza Jokića je stala javnost, a Šustara su na poziciji ministra održavali Karamarkov HDZ i MOST. Vrijeme je pokazalo da kurikularna reforma nije imala šanse jer su neke od ključnih vrijednosti koje je kanila kroz obrazovanje usađivati upravo odgovornost kao “smislen i savjestan odnos između osobne slobode i osobne odgovornosti” te “poštivanje vrijednosti i jedinstvenosti svih osoba” temeljem obrazovanjem stečene kompetencije kritičkog mišljenja, koja “predstavlja spremnost na preispitivanje vlastite pozicije, uočavanje pristranosti u razmišljanju te mijenjanje pozicije na temelju novih, valjanih argumenata.”

Prvu HDZ-MOST-ovsku Vladu naslijedila je druga HDZ-MOST-ovska Vlada, koja se po pitanju znanosti i obrazovanja nimalo ne razlikuje od one prve. Šustara je u ministarskoj fotelji naslijedio Pavo Barišić, čiju su aferu s plagiranjem mediji razotkrili na samom početku mandata. No, premijer Plenković stao je iza svog ministra, braneći ga „argumentom“ slučajne omaške. Slučajno ili ne, upravo taj argument koristila je i Međunarodna paneuropska unija, apelirajući na premijera da Barišiću omogući nastavak ministarskog djelovanja. No, valja napomenuti da je premijer Plenković bio član predsjedništva hrvatskog ogranka te međunarodne organizacije baš u vrijeme dok joj je Barišić predsjedao. Danas je jedan od potpredsjednika Međunarodne paneuropske unije Mislav Ježić, a Barišić joj je glavni tajnik, dok se u hrvatskom ogranku osnovanom 1991. njih dvojica smjenjuju na predsjedničkoj funkciji.

Paneuropska unija

Po preuzimanju premijerske funkcije, Andrej Plenković nastavio je suradnju s Hrvatskom paneuropskom unijom, pa je tako u listopadu 2016. sudjelovao na konferenciji održanoj u Zagrebu, kojoj su uz HPEU, suorganizatori bili Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a održana je pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice, zagrebačkog gradonačelnika Bandića, MVEP-a te Karlovačke županije.

Međunarodnu paneuropsku uniju osnovao je davnih 1920-ih grof Richard Coudenhove-Kalergi. Prema službenoj povijesti organizacije, osnovana je s vizijom politički, ekonomski i vojno ujedinjene Europe nasuprot Sovjetskom Savezu i Sjedinjenim Američkim Državama. Otto von Habsburg preuzima predsjedanje organizacijom 1973., kada se definiraju i novi ciljevi organizacije – oslobođenje centralne i istočne Europe od komunističke opresije kao preduvjeta za istinsku europsku integraciju te obranu kršćanskih vrijednosti. Na prvim izborima za Europski parlament organizacija je vodila međunarodnu kampanju za snažnu, kršćanski orijentiranu te politički i vojno ujedinjenu Europu.

Danas unutar Europskog parlamenta djeluje 120 zastupnika, članova/ica Paneuropske unije iz gotovo svih zemalja članica, a ključna načela djelovanja uključuju jedinstvo Europe, supsidijarnost, te zajedničko nasljeđe europskoga kulturnog kruga kojeg opisuju kombinacijom grčke mudrosti, rimskog prava te kršćanske vjere. Slijedom potonjeg, između ostalog, predani su osnaživanju obitelji i drugih prirodnih zajednica. Aktualni joj je predsjednik Francuz, Alain Terrenoire, bivši član Europskog parlamenta, a osim Ježića, jedan potpredsjednik je Dr. Dirk Hermann Voß, bivši glavni savjetnik biskupa Waltera Mixe, koji je navodno upravo po naputcima Voßa najprije negirao, a kasnije priznao fizičko maltretiranje djece u sirotištima. S Mixom je iz biskupije protjeran i Voß. Slovakinja Anna Záborská, europarlamentarka, je v.d. potpredsjednica koja je poznata po svojim pro-life stavovima i istupima, uključujući izjavu da je AIDS božja kazna za homoseksualce. U siječnju 2011. bila je jedna od govornica na Hodu za život u Washingtonu, a 2013. bila je i jedina političarka koja je govorila na Hodu za život u Košicama.

Najviše funkcije u hrvatskom znanstveno-obrazovnom sustavu su, dakle, u rukama osoba koje smatraju da je kršćanstvo duša Europe i čija je misija kršćansko viđenje čovjeka. Sukladno takvom uvjerenju, na funkcije unutar obrazovnog i znanstvenog sustava imenovali su ili promovirali osobe koje dijele takvu viziju i uvjerenja.

Konzervativci preuzimaju resor obrazovanja

Tako je Ivan Milanović Litre, koji je još u Primorčevu mandatu bio stručni suradnik u Kabinetu ministra, u vrijeme Šustarova mandara imenovan savjetnikom da bi ga Barišić promovirao u svog glavnog savjetnika. Ovaj teolog po zvanju, sudeći prema službenim stanicama MZO vjeran je Barišićev pratitelj na svim sastancima, dok je kao Šustarov izaslanik imao obraćanje na svečanoj akademiji povodom 25. obljetnice vraćanja vjeronauka u škole, gdje je istaknuo: „Blagodati koje je hrvatskome društvu podario vjeronauk kroz njegov odgojno-obrazovni sustav mnogostruke su i neprocjenjive. Iz tog razloga sa sjetom i žalom gledamo na prošlost odgojno-obrazovnog sustava koji u razdoblju od 1952. do 1991. izostavljanjem vjeronauka iz školskih ustanova nije omogućavao promoviranje vjerske, tj. duhovne dimenzije čovjeka kroz sustav odgoja i obrazovanja. Stoga u ime ministarstva, ministra Šustara i u svoje osobno ime izražavam žaljenje, jer su time vrijednosti kršćanske kulture kao neizostavni dijelovi identiteta hrvatskoga naroda svo to vrijeme bile razmrvljene, dokinute od cjelokupnog identiteta čovjeka na ovim prostorima”.

U razdoblju Plenkovićeve Vlade imenovan je u upravna vijeća javnih znanstvenih instituta – Instituta Ivo Pilar i Instituta za etnologiju i folkloristiku, te predsjednikom upravnog vijeća Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Osim toga, u ožujku 2017. imenovan je i članom Povjerenstva za vjeronauk u javnim školama i vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama, članom Mješovitog povjerenstva Republike Hrvatske i Katoličke crkve za rješavanje pitanja katoličkih predškolskih ustanova, katoličkih škola i katoličkih visokih učilišta, a član je i Savjeta za razvoj civilnog društva ispred MZO u najnovijem sazivu.

Pomoćnikom ministra za znanost i tehnologiju u siječnju 2017. imenovan je pak Tomislav Sokol, doktor pravnih znanosti. Od 2007. do imenovanja 2017. bio je asistent, viši predavač, a potom i predstojnik Katedre za pravne discipline Zagrebačke škole ekonomije i managementa te docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje je predavao izborni kolegij Zdravstveno pravo u sklopu studija sestrinstva. Docentura na HKS nije dio njegove biografije na službenim stranicama ministarstva, no nalazi se na službenim stranicama HDZ-a Sisak, na kojima se predstavlja kao kandidat HDZ-a u 6. izbornoj jedinici za parlamentarne izbore 2016. godine, a napominje i da je međunarodni tajnik Akademske zajednice HDZ-a „Ante Starčević“. Sokol je imao izlaganje i na kontroverznom I. hrvatskom kongresu forenzičke ginekologije i perinatologije  u Topuskom, kojeg je u rujnu 2016. organiziralo upravo Hrvatsko katoličko sveučilište, uz visoko pokroviteljstvo nadbiskupa Bozanića te predsjednice Grabar Kitarović.

Prema priopćenju sa zatvorenog dijela 26. sjednice Vlade RH, Sokol je imenovan u šest tijela/komisija/povjerenstava, od kojih pet imaju veze s crkvom. Tako je član Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Vlade Republike Hrvatske, član Mješovite komisije Republike Hrvatske i Katoličke crkve za rješavanje pravnih pitanja, član Mješovite komisije Republike Hrvatske i Katoličke crkve za očuvanje kulturne i umjetničke baštine Katoličke crkve, te Mješovitog povjerenstva Vlade Republike Hrvatske i crkava, odnosno vjerskih zajednica, za provedbu odredaba Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i odredaba Ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa sklopljenih između Vlade Republike Hrvatske i crkava, odnosno vjerskih zajednica. Konačno, imenovan je i članom Mješovitog povjerenstva Republike Hrvatske i Katoličke crkve za rješavanje pitanja katoličkih predškolskih ustanova, katoličkih škola i katoličkih visokih učilišta.

Hrvoje Šlezak, danas državni tajnik u MZO, u Ministarstvo je došao kao pomoćnik Šustaru. Član je predsjedništva i organizacijski tajnik HRAST-a, te predsjednik međimurske podružnice stranke. Supredsjedatelj je Povjerenstva za vjeronauk u javnim školama i vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama. Od 2003. godine radio je kao nastavnik geografije u Kuršancu, a od 2011. godine honorarno vodi i radionice za nastavnike pri Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, no ne navodi teme iz kojih ih obrazuje. Bavi se demografskim i sociokulturnim obilježjima Roma u Međimurskoj županiji, o čemu je napisao više znanstvenih članaka. U zanimljivoj su opreci stavovi stranke i samog Šlezaka (člana stranke) po pitanju kontracepcije i oni koje Šlezak iznosi u svojim znanstvenim radovima. Tako u radu naslovljenom “Prirodno kretanje romskog stanovništva u Međimurskoj županiji – slučaj romskog naselja Kuršanec” Šlezak zaključuje: “Veliku ulogu u smanjenju rodnosti trebale bi imati različite mjere socijalne politike koje bi morale utjecati na promjenu kvantitativnoga ka kvalitativnom konceptu planiranja obitelji (Nejašmić, 2005). Sve dok djeca budu osnova za stjecanje glavnine obiteljskih prihoda, teško će biti očekivati smanjenje rodnosti na niske vrijednosti. Politika zapošljavanja i promjena dohodovne strukture od presudne su važnosti za daljnji tijek započetog procesa demografske tranzicije romske etničke zajednice.”

Matko Glunčić, do imenovanja za državnog tajnika u MZO, bio je zaposlenik zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Odsjeku za fiziku. Bio je jedan od najglasnijih kritičara Jokićeve kurikularne reforme, premda je u njoj i sam sudjelovao. Tehnički ministar Šustar imenovao ga je zajedno s Dijanom Vican na čelo Povjerenstva za provedbu CKR, a u javnosti se „proslavio“ izjavom da su za loš rezultat hrvatskih učenika na PISA testiranju kriva djeca s posebnim potrebama i djeca-pripadnici romske nacionalne manjine.

Osim samog ministarstva, dio sustava čini i Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO), u kojoj Nevenka Lončarić Jelačić, predsjednica zagrebačke podružnice HRAST-a, obnaša funkciju više savjetnica za nacionalne programe. Obnašala je i funkciju ekspertkinje za stručno usavršavanje (obrazovanje) učitelja/nastavnika i razvoj kurikuluma, te kao savjetnica za ljudska prava i vjeronauk u Ministarstvu prosvjete i športa Republike Hrvatske. Također je bila jedna od žestokih kritičarki kurikularne reforme. Prema jednom intervjuu, u suradnji s Nacionalnim katehetskim uredom HBK radila je na razvoju pretpostavki za uključivanje vjeroučitelja u ravnopravan odnos s ostalim prosvjetnim djelatnicima, kao i na razvoju koncepta građanskog odgoja i obrazovanja! Osim Nevenke Lončarić, u AZOO radi 5 savjetnika za vjeronauk i po broju su izjednačeni s brojem savjetnika za povijest, informatiku i fiziku, a više ih ima jedino za hrvatski jezik (8), te matematiku i engleski (po 6). Za etiku, kao pandanskom predmetu vjeronauku ima samo 1 savjetnik, koji je uz etiku savjetnik i za filozofiju i logiku.

Kurikularna reforma u rukama Željke Markić?

Uzmemo li u obzir u uvodu navedene vrijednosti srušenog prijedloga kurikularne reforme, jasno je da su one u suprotnosti s vjerskom dogmom, koja se zahvaljujući Vatikanskim ugovorima još od 1997. sustavno podučava unutar formalnog javnog obrazovnog sustava. Hrvatskoj biskupskoj konferenciji i njoj bliskim (para)političkim organizacijama na ključnim pozicijama unutar obrazovnog sustava nisu poželjni odgovorni mladi ljudi koji poštuju različitost i jedinstvenost svih osoba te prepoznaju vlastitu pristranost i preispituju vlastita uvjerenja. I upravo zato kurikularna reforma ne ide nikud.

Jer iako smo ovog tjedna dobili novu voditeljicu Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, malo tko očekuje da će to značiti nastavak procesa kojeg je započeo Boris Jokić sa svojim suradnicima. “Cjelovita kurikularna reforma je zaustavljena već odavno”, tvrdi i dalje Jokić, te ističe da je proces izbora Jasminke Buljan Culej za šeficu Ekspertne radne skupine bio netransparentan.

Buljan Culej na novu dužnost dolazi s pozicije savjetnice ministra Barišića što znači da je izabrana, između ostalog, i glasovima svojih kolega iz Ministarstva. Josip Milat, član Posebnog stručnog povjerenstva koje je imenovalo Buljan Culej na ovu dužnost, zbog njenog je izbora već podnio ostavku. Za odluku Povjerenstva kazao je da se radi o rezultatu “pravnih proceduralnih makinacija”, a već se pojavljuju optužbe i da je proces izbora bio nelegalan. Lider HNS-a Ivan Vrdoljak je, pak, poručio da izbor Buljan Culej znači da “kurikularna reforma ide u ruke Željke Markić”. Novu se šeficu kurikularne reforme, naime, smatra bliskom udruzi U ime obitelji na čijoj je međunarodnoj konferenciji “Obitelj i škola – ključ odgoja za vrijednosti” sudjelovala 2016. godine.

Tračak nade nazire se u aktualnoj političkoj situaciji. Čini se naime da ćemo u skoroj budućnosti opet imati priliku birati vodstvo zemlje. Stoga je na nama, građanima i građankama odgovornost odabira onih koji će reformu obrazovnog sustava adekvatnu vremenu u kojem živimo osmisliti do kraja i početi provoditi. U suprotnom ćemo pokazati da Hrvatska ne može bolje.

 

Ovaj članak nastao je uz financijsku potporu Europske unije – IPA 2012 “Organizacije civilnoga društva – Mehanizmi unutarnje kontrole za očuvanje standarda EU”, projekt “Protiv rasizma i ksenofobije: za izbjegličku i etničku jednakost” i ne odražava u potpunosti stavove Europske unije.

Aktivnost je sufinancirana sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u ovom materijalu isključiva su odgovornost provoditelja projekta.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.