“Pola godine nisu izvršili ni jednu (deložaciju, op.a), a sada odjednom u mjesec dana – četiri. Prošli su izbori, osjetili su olakšanje i krenuo je pakao”, kazao je zastupnik Živog zida Ivan Pernar u razgovoru za Faktograf nakon što je uhićen u Šenkovcu nakon, za policiju, uspješne deložacije obitelji Potočnjak iz njihovog doma u Ulici Maršala Tita 10 te progovorio o porastu broja deložacija.
Odlučili smo testirati ovu Pernarovu tezu, kako zbog činjenice da je izrečena netom nakon drugog kruga lokalnih izbora, kada država više nije morala pokazivati svoje milosrdno lice, tako i zbog nadolazećih izmjena Ovršnog zakona. Međutim, ispostavilo se da je uspjeh aktivista koji sprječavaju deložacije – nepostojeća statistika. Policija nam nije ustupila tražene podatke, tvrdeći da im je nemoguće razlučiti deložacije od ostalih “pružanja pomoći”, kako se već policijska asistencija i primjena sile na terenu naziva prema Pravilniku o načinu postupanja policijskih službenika.
No, vratimo se na početak priče o tvrdnji Ivana Pernara o povećanom broju deložacija. Upitali smo najprije njega zašto tvrdi da ih je u lipnju više nego u mjesecima koji su mu prethodili.
“Prije izbora imali smo stopostotnu učinkovitost kada bismo došli spriječiti deložaciju. Policija bi odustajala. Ali sada više ne. To znam zbog poziva građana koji se javljaju Živom zidu, ne temeljem broja izdanih sudskih rješenja ili statistike MUP-a”, priznaje nam Pernar.
“Ljudi nas zovu, uskoro ćemo imati još tri do sedam deložacija u Zagrebu i bojimo se da će biti nasilne”, kazao nam je krajem lipnja, nekoliko dana nakon što se u Motovunu prilikom deložacije odigrala mučna scena davljenja njihovog aktivista od strane policijskih službenika.
Nekoliko dana nakon našeg razgovora, u ponedjeljak 3. srpnja, uistinu se dogodila za policiju uspješna deložacija obitelji Selimović u Prečkom, koju su pokušali spriječiti aktivisti Živog zida i građani, blokirajući na neko vrijeme automobil ovršitelja. Deložacija je provedena.
HGK: Broj ovrha se smanjuje; Pernar: Vrhunac deložacija tek dolazi
Pernara smo također upitali kako je moguće da se broj deložacija povećava, ako se prema podacima HGK broj ovrha nad nekretninama smanjuje. Pad traje od vrhunca dosegnutog 2014. godine, kada je premašeno sedam tisuća ovrha nad nekretninama. Nadalje, tu je i podatak Fine da je u 2016. – kada je HGK zabilježio gotovo četiri tisuće ovrha – provedeno 745 elektroničkih javnih dražbi u ovršnim postupcima na nekretninama, od čega je 51 završila valjanim ponudama te su zaprimljena 42 rješenja o dosudi.
“Da, lani ih je bilo oko četiri tisuće, ali to je i dalje 12 puta više u odnosu na pretkrizno vrijeme. Davanje nekretnina na dražbe i deložacije nisu isto. Vrhunac, kada se govori o deložacijama, tek treba doći. Kao što vidite, i ova koja se vršila u Šenkovcu dogodila se temeljem ovrhe pokrenute prije više od godinu i pol dana. Pokrenula ju je Hypo banka, prije preimenovanja u Addiko banku”, kaže nam Pernar.
Policija ne zna na koliko je deložacija prisustvovala
Kako bismo provjerili ove Pernarove tvrdnje, Ministarstvu unutarnjih poslova smo poslali upit i dali im dva tjedna za odgovor na naoko jednostavna pitanja: na koliko je deložacija u 2017. godini policija angažirala svoje službenike te koliko je od tih deložacija uspjelo, a koliko ih je spriječeno, na mjesečnom nivou. Međutim, odgovor nam nisu mogli dati.
“Evidencije Ministarstva unutarnjih poslova nisu ustrojene na način koji omogućava automatsko povlačenje podataka koji se odnose samo na deložacije već se prate sva pružanja pomoći koja policija pruža ovlaštenim tražiteljima pomoći… Napominjemo da se u prikazanim podacima iz tabele nalaze i podaci o iseljenjima-deložacijama, a koje zbog ranije navedenih razloga nismo u mogućnosti razdvojiti”, naveli su uz tabelu u kojoj navode ukupne brojke za prošlu i prvu polovicu ove godine.
No, zanimljivo je da Pravilnik o načinima postupanja policijskih službenika propisuje da, kada se od policije traži “pružanje pomoći”, zahtjev mora sadržavati precizne podatke – o podnositelju, mjestu, vremenu, sudionicima i odgovornim osobama koje u ime podnositelja provode radnju, obrazloženo pravno utemeljenje za pružanjem pomoći, činjenice koje ukazuju na mogućnost pružanja otpora i opasnost te druge činjenice koje su od značaja za donošenje i provođenje odluke o pružanju pomoći. Usprkos takvim preduvjetima da bi policija uopće izašla na teren, policija ne zna koliko je deložacija izvršeno, a koliko ih je spriječeno protestima.
Zato je i iz podataka koje su nam ustupili teško razabrati je li povećan broj deložacija nakon što je nestao razlog za izbjegavanje neugodnih scena ispred i u kućama obitelji koje ostaju bez svoga doma.
Kako su nam načelno objasnili u policiji, osim što njihovi službenici najčešće pružaju pomoć pri iseljenju i omogućavanju drugom vlasniku da uđe u posjed nekretnine, u ovu statistiku – pružanje pomoći sudovima – oni ubrajaju i asistiranje pri rušenju bespravne gradnje, čak i slučajevima oduzimanja djece kako bi se predala skrbniku kojeg odredi sud. I tu je, u pravilu, sud taj koji traži intervenciju policije, a ne Centar za socijalnu skrb. U statistiku spada i asistiranje pri ulaženju u posjed pokretnina, no takvih je slučajeva iznimno malo.
Da ova statistika ne govori mnogo o tvrdnji Ivana Pernara, govori i činjenica da razlozi odgode pružanja pomoći mogu biti različiti; otpor pri deložacijama čini manji udio, uvjeravaju nas. Naime, mogu se pojaviti nove okolnosti u slučaju, primjerice ako neka od strana uloži podnesak na temelju čega je došlo do odgode, zatim razlog je i bolest osobe prema kojoj se postupa, a da prethodno nije osigurana pomoć drugih službi, kao što su liječnici ili službenici Centra za socijalnu skrb.
“Otpor je razlog odgode u malom broju slučajeva, a odluka je uvijek na sudskom izvršitelju i mi nikada ne ulazimo u sadržaj spora. Naime, i kada imamo puno aktivista koji se protive deložaciji, mi je izvršimo ako sud inzistira na tome, jer policija uvijek može poslati veći broj službenika”, pojašnjavaju u policiji.
Tko plaća odgodu deložacije?
Napomenimo i da Pernar ne misli da će policija naplatiti obiteljima trošak neuspjelih deložacija, koje je Živi zid do sada spriječio.
“Račun je ispostavljen samo u dva slučaja. Razlog što se to ne događa češće je taj što su ovršenici u blokadi – koliku god im država davala kaznu, ne može se naplatiti. Imate dug od pola milijuna ili milijun, kamate rastu brzo i taj trošak se ne može naplatiti, kad ljudi ne mogu platiti ni svoje dugove”, tumači Pernar.
MUP, kojeg smo također upitali hoće li ispostaviti račun za svoje neuspješno “pružanje pomoći”, navodi da je “člankom 10. Pravilnika o načinu policijskog postupanja (Narodne novine broj: 89/2010 i 76/2015), propisano je da se o pruženoj pomoći izradi troškovnik, koji se dostavlja tražitelju pomoći”.
Pernar nam kaže i kako ga ne zabrinjava hapšenje u Šenkovcu, jer je rezultat toga “prekršajna prijava, kao za brzu vožnju”.
Brojne nekretnine na bubnju
Za kraj napomenimo i da prema stanju Očevidnika ovrha Hrvatske gospodarske komore krajem lipnja, u mjesecima koji dolaze predstoje još brojne dražbe vezane za ovršene nekretnine. Prema broju, prednjači najmnogoljudniji Grad Zagreb, a slijedi ga Istarska županija sa samo jednom dražbom manje (212).
Bjelovarsko-bilogorska županija – 16
Brodsko-posavska županija – 15
Dubrovačko-neretvanska županija – 14
Istarska županija – 212
Karlovačka županija – 4
Koprivničko-križevačka županija – 22
Krapinsko-zagorska županija – 10
Ličko-senjska županija – 11
Međimurska županija – 20
Osječko-baranjska županija -19
Požeško-slavonska županija – 2
Primorsko-goranska županija – 81
Sisačko-moslavačka županija – 25
Splitsko-dalmatinska županija – 53
Varaždinska županija – 34
Virovitičko-podravska županija – 2
Vukovarsko-srijemska županija – 34
Zadarska županija – 27
Zagrebačka županija – 80
Šibensko-kninska županija – 10
Grad Zagreb – 213
Zbog svega navedenog Pernarovu smo tvrdnju za sada prisiljeni ostaviti neocijenjenom.
