Što ili tko najčešće uzrokuje požare u Hrvatskoj i koliko je policija uspješna u borbi protiv nemara i namjernog podmetanja požara, upitali smo Ministarstvo unutarnjih poslova nakon što se u medijima pojavila fotografija šibica pričvršćenih za cigaretu. Otkriće je DVD općine Gradac tretirao kao dokaz podmetanja požara. U Ministarstvu unutarnjih poslova odgovaraju nam da su ove godine zabilježili rast prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara: U prvih šest mjeseci 2016. evidentirano je 130, a u prvoj polovici 2017. više nego dvostruko: 342 prekršaja.
Ovaj zakon propisuje novčane kazne između dvije i 150 tisuća kuna te kazne zatvora do 60 dana za različite vidove neodgovornog ponašanja koja dovode do požara ili ne pomažu u njegovom obuzdavanju.
“Najčešći način izazivanja požara, kada se radi o požarima otvorenog prostora u Dalmaciji i priobalju svakako je ljudski faktor, odnosno požari se izazivaju ili namjerno ili nastaju iz nehaja i nepažnje”, stoji u odgovoru MUP-a.
Dostavili su nam i statističke podatke o kriminalističkim istraživanjima s posljedicom požara u kojima su utvrđeni elementi kaznenog djela iz čl. 215 Kaznenog zakona i njihova razriješenost.
Članak 215. Kaznenog zakona odnosi se na kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom i navodi da će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniti osoba koja “požarom, poplavom, eksplozivom, otrovom ili otrovnim plinom, ionizirajućim zračenjem, motornom silom, električnom ili drugom energijom ili kakvom općeopasnom radnjom ili općeopasnim sredstvom izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega”.
Isti zakon propisuje istu kaznu za osobe koje ne postave propisane naprave za zaštitu od požara, eksplozije i drugo, ili te naprave ne održava u ispravnom stanju, ili ih u slučaju potrebe ne stavi u djelovanje, ili uopće ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega.
Zakon propisuje i da će osoba koja to napravi iz nehaja biti kažnjena kaznom zatvora do tri godine. Kao što se da primijetiti iz tabele, broj razriješenih slučajeva je u odnosu na 2015. godinu u padu, ali i broj kaznenih djela iz čl. 215 Kaznenog zakona, koji se odnose na dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.
Međutim, policija navodi da ona ne moraju biti samo na otvorenom prostoru, tj. mogu biti i paljevine vozila i građevinskih objekata.
“Očevidom je teško utvrditi točno mjesto nastanka požara, a samim time i uzrok samog požara i stoga se ne može sa sigurnošću utvrditi kaznena odgovornost”, navode uz podatke koje su nam dostavili i napomenu da se kod požara mogu ispuniti i obilježja kaznenog djela oštećenja tuđe stvari. No, kako kazeno djelo oštećenja tuđe stvari može biti posljedica i drugih radnji, policija ne raspolaže statističkim podacima vezanim isključivo za požare.
“Svaki požar je specifičan, a njegov nastanak, trajanje i širenje ovisi o mnogo faktora i zbog toga je utvrđivanje njegovog uzroka vrlo teško i zahtjeva veliko znanje i dugogodišnje iskustvo. Inspektori za zaštitu od požara tom prilikom koriste se standardnim metodama i operativnim postupcima za utvrđivanja uzroka nastanka požara uobičajenim u okružju i drugim državama Europske unije”, navodi također MUP.
