“Ovo što čujemo da pada nezaposlenost, to su krive brojke. To je rezultat odlaska ljudi iz ruralnih krajeva i u inozemstvo”, tvrdi predsjednica Kolinda Grabar Kitarović (Televizija N1).
Komparativni uvid u podatke Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuje da je predsjednica barem djelomično u pravu. Jer, dok broj nezaposlenih bilježi povijesno niske razine, broj zaposlenih u najboljem slučaju stagnira. Usporedimo samo podatke iz srpnja 2017. i lanjske 2016. godine.
Prema Mjesečnom statističkom biltenu HZZ-a, krajem srpnja 2017. godine na burzi je bilo registrirano 170.127 nezaposlenih
osoba, što je za čak 46.962 osobe manje nego u srpnju 2016. No, evidencija broja zaposlenih osoba u Hrvatskoj u istom razdoblju daje znatno manje razloga za optimizam.
Prema podacima DZS-a, u srpnju 2017. je u Hrvatskoj bilo ukupno 1.405.643 zaposlenih osoba. Godinu dana ranije, u srpnju 2016. godine, DZS je evidentirao ukupno 1.413.021 zaposlenih osoba. Broj zaposlenih u zadnjih se godinu dana, dakle, smanjio za 7378 osoba.
Diskrepanciju između broja zaposlenih i broja nezaposlenih osoba barem djelomično objašnjava evidencija radno aktivnog stanovništva. Takvih je u Hrvatskoj u srpnju 2016. bilo 1.630.110 osoba. Godinu dana kasnije, do srpnja 2017., broj radno aktivnih stanovnika drastično se smanjio, na 1.575.770 osoba. U godinu dana smo, prema službenim podacima DZS-a, izgubili 54.340 radno aktivnih stanovnika.
Iz ovih podataka proizlazi da pokazatelji koji sugeriraju popriličan pad nezaposlenosti doista jesu, kako kaže predsjednica, krive brojke. Djelomično to jeste rezultat migracija stanovništva (prema podacima DZS-a, Hrvatsku je u 2016. napustilo 36.436 ljudi), a ne treba zanemariti ni učinak koji na broj nezaposlenih ima brisanje iz HZZ-ove evidencije onih osoba koje se na burzu ne javljaju redovito.
