Pod povećalom

Različite vizije integriranja EU: hrvatski put u Schengen i euro neće biti lagan

EPA/Thibault Camus / POOL

Suverena, ujedinjena i demokratska Europa ključ je za borbu protiv rasta krajnje desnice diljem kontinenta – poručio je francuski predsjednik Emmanuel Macron u gotovo dvosatnom izlaganju o nužnim reformama u Europi koje je održao dva dana nakon što je u Njemačkoj desničarski AFD odnio 13 posto glasova.

Macron je u svibnju pobijedio na strahu od Marine Le Pen i njene nacionalističke agende, upravo uz intoniranje europske „Ode radosti“. Samo četiri mjeseca kasnije objavio je svoj obećani plan za reformu Europske unije u koju je planirao krenuti ruku pod ruku s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, nakon, očekivalo se, njenog rutinskog reizbora na čelo Njemačke.

Merkel će svakako voditi Njemačku i u predstojećem razdoblju, ali ne više sa SPD-om, već se radi na kreiranju koalicije u kojoj bi uz CDU i bavarski CSU trebali biti i liberali iz FDP-a i Zeleni, a među njima stavovi su suprotstavljeni o brojnim temama, uključujući one koje je u svom govoru načeo Macron. Nagađa se da će se pregovori o sastavljanju koalicije u Njemačkoj protegnuti do Božića, tako da će Angela Merkel glavninu pažnje imati na unutarnjemačkim problemima. A pitanje je i kako će se, recimo, FDP postaviti prema idejama o većoj integraciji. Tijekom cijele predizborne kampanje FDP je govorio kako daljnja integracija eurozone, koju priželjkuje Macron, predstavlja „crvenu liniju“ preko koje oni neće prijeći.

Macron pak tvrdi kako je svoj plan namjerno iznio sada.

„Neki su mi rekli da trebam sačekati da se zaključe pregovori o njemačkoj koaliciji“, rekao je te pojasnio kako je želio izbjeći da mu iz Berlina stigne odgovor da su „njegovi prijedlozi krasni, ali je za njih sada prekasno jer je koalicijski sporazum već zacrtao kako ćemo se u narednih četiri godine postaviti prema Europi“.

Vrag je u detalju

Macron je u svom planu zatražio dublju suradnju članica na ključnim projektima koje se dotiču pet područja: sigurnosti i zajedničke obrane, migracija i pitanja azila, razmjene podataka i digitalizacije, trgovine i ekonomije.

„Početkom idućeg desetljeća Europa mora imati zajedničke obrambene snage i zajedničku doktrinu djelovanja“, rekao je. Istaknuo je nužnost suradnje u borbi protiv terorizma i bolju razmjenu obavještajnih  podataka.

Vezano uz problem migracija, Macron je ustvrdio: „Ili ćemo zatvoriti granice, što nije ispravno, ili ćemo zajednički raditi na rješavanju ovog problema“. Zajednička granična služba trebala bi rigorozno braniti granice od onih koji nemaju pravo doći, a da se istovremeno izrazi dobrodošlica izbjeglicama.  „To je naša zajednička dužnost“, kazao je, protiveći se prebacivanju  tereta samo na zemlje prvog ulaska i krajnje destinacije. Založio se za europski ured za azil koji bi ubrzao i harmonizirao procedure. Macron inzistira i na potrebi veće razvojne pomoći za Afriku.

Macron želi vidjeti Europu kao predvodnicu digitalne revolucije, umjesto kaskanja za američkim divovima. Naglasak je stavio na obrazovanje, razmjenu znanja i kreiranje zajedničkih politika – od obnovljivih izvora energije do zajedničke poljoprivredne politike od koje će koristi imati seljaci, a ne europska birokracija. Svi Europljani kao potrošači moraju se tretirati na jednaki način, jednako kao što i radnici moraju biti izjednačeni u pravima, kazao je, prezentirajući ponovo svoj pogled na potrebu izbjegavanja socijalnog dampinga. Među ostalim prijedlozima koji bi trebali približiti hladnu Europsku uniju njenim građanima, Macron je iznio i ideju o transnacionalnim listama za Europski parlament.

„Rijetko je Europa vidjela takav sklad u stavovima jednog francuskog predsjednika i jednog predsjednika Europske komisije. Postoje neke nijanse, ali i snažne podudarnosti“, tvitnuo je u vrijeme govora Martin Selmay, šef kabineta Jeana-Claudea Junckera, predsjednika Europske komisije koji je 13. rujna u sklopu govora o stanju Unije  predstavio svoju viziju razvoja EU do 2025. godine.

Što se Hrvatske tiče, međutim, vrag bi mogao biti upravo u tim detaljima.

Razlike između Macronove i Junckerove vizije

Problem je u tome što bi se ta razlika mogla pronaći upravo na polju kojem Macron pridaje najveću pažnju – na pitanju eurozone.

Macron prilikom ovog izlaganja nije inzistirao na Europi dviju brzina, ali jest na „eurozoni kao srcu Europske unije“ koja mora imati snažan zajednički budžet kojim bi se financirale zajedničke inicijative i prevenirale krize u dijelovima Unije. Nadgledao bi ga zajednički ministar financija.

A ako postoji „srce“, postoji i periferija.

On u svom govoru nije pozivao da se u eurozonu što brže prime sve današnje članice EU, kao što je to naglasio Juncker kroz čiji se čitav plan provlači nužda za jednakošću članica.

Upravo taj dio Junckerova govora, poziv da se do 2019. sve članice priključe monetarnoj uniji, Hrvatska je prihvatila s posebnim zadovoljstvom te je Vlada naglasila kako će intenzivirati napore za ulazak u euro. Premijer Plenković na sjednici Vlade ustvrdio je kako Hrvatska što prije treba ući u monetarnu uniju i tako ući u taj najuži krug EU.

Junckerova vizija, međutim, ne mora biti i prihvaćena u državama članicama. Komisija daje prijedloge, ali odluke donose Europski parlament i Vijeće.

Analitičari napominju kako proširenje eurozone ne mora ići glatko. Nakon izlaska Velike Britanije iz Unije, najveće europske sile Njemačka i Francuska riješile su se „remetilačkog faktora“ i na pameti su im prije svega interesi zemalja postojeće eurozone, smatraju, ne i njeno širenje na članice koje nisu u euru, bilo svojom voljom, bilo zato što još nisu ispunile uvjete za ulazak – kao što je to slučaj s Hrvatskom.

Zanimljivo je i kako je Eurogrupa, uključujući njemačkog i francuskog ministra financija, nakon Junckerovog izlaganja promptno odbacila ideju istodobnog produbljenja i proširenja EU, procjenjujući kako nijedna nova zemlja ne ispunjava uvjete za ulazak u klub 19-orice.

U svom prijedlogu i Juncker se založio za europskog ministra gospodarstva i financija „koji promiče i podupire strukturne reforme u državama članicama“. On bi trebao koordinirati sve financijske instrumente EU koji se mogu aktivirati ako neku zemlju pogodi kriza. Taj bi ministar predsjedao i Eurogrupom. Ministar bi trebao odgovarati Europskom parlamentu jer, navodi Juncker, „nisu nam potrebne paralelne strukture“. Juncker ne podupire poseban proračun za eurozonu, već „jaku proračunsku liniju za europodručje u okviru proračuna EU-a“.

Sadašnji predsjednik Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem, nizozemski ministar financija, ustvrdio je, međutim, kako ne smatra da išta treba mijenjati u radu postojeće međuvladine Eurogrupe.

Zamoljen za komentar različitog tempa koji se za ulazak novih članica u euro predviđa Junckerovim planom u odnosu na ono za što se zalaže Macron, Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Zagrebu podsjeća kako se u ugovoru o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji navodi obaveza hrvatskog uvođenja eura, čim se ispune uvjeti.

Odluke prije Europskih izbora

Sam Juncker, gledajući prijenos Macronova govora, preko Twittera je poručio: „Ono što sada trebamo je roadmap da ubrzamo Uniju 27. Moramo otvoreno diskutirati o svim idejama i odlučiti što želimo prije svibnja 2019“.

Predsjedniku Europske komisije stalo je da Europska unija zna kakva će joj biti sudbina nakon izlaska Velike Britanije, odnosno prije novih izbora za Europski parlament 2019. godine.

Jean-Claude Juncker s Emmanuelom Macronom dijeli stav da se Europska unija percipira kao previše birokratizirana tvorevina i od samog početka mandata inzistira na povratku političkih vrijednosti u institucije. U svom redovitom izvještaju o stanju Unije ove je godine iznio niz vrlo hrabrih stavova koji se ne moraju nužno svidjeti čelnicima država članica, uključujući i ideju da se objedini uloga predsjednika Europske komisije i Vijeća. Juncker želi snažnije zajedničko bankarsko, obrambeno, vanjskopolitičko i trgovinsko djelovanje. Ovaj sastav komisije ulazi u svoju završnu fazu i predsjedniku je stalo da u što većoj mjeri provede ono što je bilo zacrtano i prije nepredviđenih šokova kakva je bila odluka Velike Britanije da izađe iz Unije. Junckerovoj hrabrosti svakako pomaže i to što se neće kandidirati za sljedeći mandat pa mu je važno što će se računati kao nasljeđe njegove komisije.

Schengen

Komentirajući Junckerov nastup i pripadajuće Pismo namjere koje zbog konkretizacije prioriteta i rokova ima puno veću specifičnu težinu od samog govora, Zrinka Ujević, pomoćnica ministrice vanjskih poslova i europskih integracija konstatirala je na tribini „Budućnost Europe“ kako je temeljna ideja čitavog Junckerovog govora ujedinjenje Europe, što Hrvatska pozdravlja.

„Za Hrvatsku je važan i naglasak na inkluzivnosti jer nam je bitno da eurozona i Schengen budu otvoreni i za druge“, komentirala je, dodajući kako je bitno i što je rekao da se nastavlja proces proširenja Europske unije.

Zrinka Ujević smatra da su neki od Junckerovih prijedloga lakše ostvarivi, dok drugi zahtijevaju veće zahvate.

Među prijedloge koji su ostvarivi nabrojala je strategiju EU za industrijsku politiku, zaštitu granica i kibernetičku sigurnost jer je riječ o konkretnim stvarima na kojima se već radi.

U ideje vrijedne promišljanja svrstala je prijedlog za osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad te europski program industrijskog razvoja u području obrane.

Međutim, rekla je, neki će prijedlozi biti teško izvedivi bez izmjene temeljnih ugovora. Među njima je spajanje funkcije predsjednika Komisije i Vijeća, ustanovljenje ministra gospodarstva i financija te jačanje primjene glasanje kvalificiranom većinom u području zajedničke vanjske politike, a s obzirom na to da vanjsku politiku čvrsto u rukama drže zemlje članice.

Kao glavni cilj Hrvatske navela je što skoriji ulazak u Schengen. Juncker je, podsjetimo, u svom govoru naveo kako bi “Hrvatskoj trebalo omogućiti puno članstvo u Schengenu čim budu ispunjeni kriteriji“.

U Pismu namjere u kojem se razrađuju inicijative i rokovi to se ipak ne spominje. Navodi se samo kako do 2018. treba „osigurati potpunu integraciju Rumunjske i Bugarske u schengenski prostor“, a bez navođenja Hrvatske. Vrlo vjerojatno je, stoga, da je izričito spominjanje ulaska Hrvatske u Schengen u Junckerovom  govoru bio plod intenzivnog rada hrvatske diplomacije s ciljem da se pošalje poruka Sloveniji koja prijeti blokadom zbog arbitražnog sporazuma.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.