Povjerenje birača u Andreja Plenkovića i njegovu Vladu trajno je narušeno. Kriza u Agrokoru, najvećoj hrvatskoj kompaniji, čiji se rasplet još ne nazire, ponovo zaokuplja interes javnosti, a istovremeno raste i broj građana koji vjeruju da se Hrvatska kreće prema katastrofi.
Rezultati CRO Demoskopa za listopad pokazuju da su događaji vezani uz Agrokor najvažnija tema mjeseca za čak 46,1 posto birača. Prvi je to nagovještaj vruće političke jeseni; prije mjesec dana interes birača okupirale su prirodne katastrofe i ideološki ratovi oko HOS-ove ploče u Jasenovcu i Titovog trga u Zagrebu. Kao najveći društveni problem Agrokor je tada doživljavalo tek 9,4 posto birača, što se promijenilo nakon pokretanja bloga kojim je Ivica Todorić krenuo u obračun s vladajućim političkim strukturama.
Todorićev blog naštetio imidžu Plenkovićeve vlade
Todorić je u svojoj namjeri barem djelomično uspio. Podaci CRO Demoskopa jasno sugeriraju da je povjerenje u rad Plenkovićeve vlade dodatno narušeno: smjer kretanja zemlje podupire tek 17,9 posto birača (pad od 0,2 postotna boda s obzirom na rujan), dok 74,4 posto birača vjeruje da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (porast od okruglih jedan posto s obzirom na istraživanje provedeno u rujnu). Pala je i razina potpore politici Vlade RH, koja danas iznosi 35,2 posto. U rujnu je ta brojka bila veća za 0,8 postotnih bodova. Radu Vlade RH birači ocjenjuju s mizernih 2,25; prije mjesec dana Vladi su davali ocjenu 2,30. Jedva dovoljan.
Plenkovića bi posebno trebala zabrinjavati činjenica da na široku podršku ne može računati niti među HDZ-ovcima. Birači njegove stranke najveći su društveni optimisti, ali brojka od 60,1 posto nije naročito uvjerljiva. Ispada da Plenkoviću ne vjeruje više od trećine HDZ-ovaca. Odražava se to i na premijerovom osobnom rejtingu. Donedavno je Plenković bio uvjerljivo najpopularniji političar u državi, a danas ga takvim smatra tek 11,2 posto birača. Dovoljno za treće mjesto na rang listi pozitivaca; ispred njega su opet Kolinda Grabar Kitarović (15,3 posto) i “Nitko” (21,7 posto).
Plenković zato uvjerljivo drži čelno mjesto na listi najnegativnijih političara. Glavnim negativcem na domaćoj političkoj sceni smatra 18,7 posto birača, što je ipak nešto manje, za točno 0,5 postotnih bodova, nego prije mjesec dana. Čak 16 posto birača na anketno pitanje u kojem ih se tražilo da odaberu najnegativnijeg političara odlučilo se za odgovor “svi političari”. No, HDZ-ovi birači svoje se partije i dalje ne odriču; Plenkovićeva stranka je, usprkos slabom rejtingu Vlade, i dalje uvjerljivo najpopularnija u državi. Na izborima bi za HDZ danas glasalo 33,5 posto birača, dok bi SDP mogao računati tek na 22,1 posto glasova. HDZ ne mora strahovati ni od konkurentskih desničarskih stranaka: Nezavisne za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih podržava tek 2 posto birača, a HSP AS je na bijednih 1,1 posto biračke potpore.
Napadi na srpsku manjinu daju rezultate
No, da javno djelovanje radikalnih desničara ipak daje određene rezultate, pokazuje silovit skok Milorada Pupovca, lidera srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru, na listi najnegativnijih političara. Udio birača koji Pupovca smatraju glavnim negativcem na domaćoj političkoj sceni s prošlomjesečnih 6,2 posto u listopadu je porastao na 10,1 posto.
Pupovčev osobni rejting prvenstveno treba promatrati kroz recentne pokušaje sotonizacije srpske nacionalne manjine: diskusiju oko Ploče s ustaškim pozdravom u Jasenovcu i njenog premještaja u Novsku, organizirano paljenje tjednika Novosti kojeg izdaje Srpsko nacionalno vijeće, najavu prikupljanja potpisa za referendum za promjenu izbornog zakonodavstva čiji je glavni cilj upravo izbacivanje Pupovčevog SDSS-a iz saborskih klupa… Dodatan je to problem i za Plenkovića, s obzirom da je SDSS trenutno važan koalicijski partner HDZ-u. Bez zastupnika srpske nacionalne manjine HDZ u Saboru nema potrebnu većinu od 76 ruku, što ugrožava opstojnost i stabilnost Plenkovićeve vlade.