Pitanje karaktera ratnih sukoba koji su se tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća vodili u Hrvatskoj ponovo je predmet javne rasprave. Nacionalna televizijska kuća HRT tako se nedavno javno ogradila od svog voditelja i novinara Aleksandra Stankovića jer je sugovorniku postavio jednostavno pitanje – je li u Hrvatskoj vođen i građanski rat?
Odmah su se na noge digle braniteljske udruge, koje su zatražile da se Stankovića sankcionira suspenzijom i uklanjanjem s mjesta voditelja emisije “Nedjeljom u dva” (Vecernji.hr). Pozvali su se pritom na Deklaraciju o Domovinskom ratu koju je Sabor izglasao 2000. godine, a u kojoj stoji da je RH “vodila pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica”.
Citirana formulacija iz saborske Deklaracije je, međutim, činjenično netočna. Da je u Hrvatskoj vođen i građanski rat potvrdio je i Ustavni sud RH, odlukom iz 2015. godine kojom je Branimiru Glavašu ukinuta presuda za ratne zločine. Citiramo dvije relevantne točke iz sažetka odluke Ustavnog suda:
“a) Datum kad je Republika Hrvatska stekla svojstva suverene države u smislu međunarodnog prava (8. listopada 1991.) nesporna je povijesno-pravna činjenica koja je jasno ustanovljena te međunarodno potvrđena i prihvaćena. Ona mora biti dosljedno poštovana u sudskoj praksi te služiti nacionalnim sudovima u njihovoj interpretaciji Ustava, zakona i drugih izvora prava koje primjenjuju u konkretnim sudskim postupcima u kojima se to pitanje postavlja.
b) Oružani sukob na području Republike Hrvatske imao je nemeđunarodni karakter do 8. listopada 1991. Nakon toga, taj je sukob imao međunarodni karakter”.
Glavaš i njegovi suoptuženici u svojim su žalbama, naime, propitivali koji bi se protokol Ženevske konvencije trebao primjenjivati na njihov slučaj: onaj koji se odnosi na zaštitu osoba za vrijeme nemeđunarodnih ratnih sukoba ili onaj koji se odnosi na zaštitu osoba za vrijeme međunarodnih ratnih sukoba. Ustavni sud je povodom te žalbe odlučio da je rat u Hrvatskoj do 8. listopada 1991. godine, kada je Hrvatski sabor donio Odluku o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, imao karakter nemeđunarodnog sukoba, odnosno da je u pitanju bio – građanski rat.
