Čitatelj Faktografa zamolio nas je da provjerimo točnost izjave premijera Andreja Plenkovića o uštedama, koje će Hrvatska imati izdavanjem euroobveznica plasiranih još sredinom studenog. Vodeći agenti izdanja su, podsjetimo, Banca IMI/Privredna banka Zagreb, Barclays i J.P. Morgan, a Vlada je preduhitrila kritičare, koji se uvijek jave u slučaju izdavanja obveznica, poručivši da se ne radi o novom zaduženju. Naprotiv.
“Izdavanjem obveznica za refinanciranje duga u cestovnom sektoru Hrvatska će uštedjeti oko 160 milijuna kuna u sljedećih 12 godina”, izjavio je Plenković u Göteborgu (N1).
Kako ova izjava ne bi ostala na neutemeljenom nabacivanju brojkama, Ministarstvu financija smo još 17. studenog uputili krajnje jednostavan upit, odnosno zahtjev da nam dostave tablicu otplate kroz 12 godina – prije i nakon aranžmana o refinanciranju. Ponovili smo ga još nekoliko puta, uz periodično pozivanje glasnogovornice Ministarstva Sanje Bach.
Međutim, ni na današnji dan, njene kolege, kako je kazala, u Ministarstvu nisu obradile naš upit, stoga ostaje nejasno kako su Vlada i njen prvi čovjek došli do spomenute cifre o uštedama.
Ukupni dug cestarskog sektora iznosi oko pet milijardi eura, a obveznice su izdane bez ikakve premije na novo izdanje, koja je uobičajena prilikom prikupljanja sredstava na inozemnim tržištima kapitala, poručeno je iz Vlade na dan kad je Hrvatska izdala 1,275 milijardi eura vrijedne obveznice dospijeća 2030. godine, uz prinos od 2,953 posto i kupon od 2,75 posto.
Novac prikupljen na taj način treba služiti prijevremenoj otplati i refinanciranju zaduženja s državnim jamstvima Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka Zagreb i Hrvatskih cesta te je izdanje trebalo biti neutralno u odnosu na razinu javnog duga.
Pad kamata, refinanciranje skupih kredita i smanjenje duga – zahvaljujući drukčijim vremenima
O smanjenju duga izdavanjem obveznica na inozemnom tržištu, po sniženim kamatama, pisala je još proljetos kolegica Jagoda Marić u Novom listu. Obveznice s najvećim kamatama, iznad šest posto, izdavane su u vrijeme najveće krize u Hrvatskoj od 2009. do 2011., s time da je Hrvatska još 2013. godine na obveznicu od milijardu i 750 milijuna dolara plaćala kamatu od točno šest posto. Već sljedeće godine kamata je bila 3,875 posto.
Kad bi za svako od tih zaduženja gdje je kamata iznad pet i pol posto država uspjela spustiti kamatu za dva postotna poena, što bi još bile kamate više od ovih recentnih, trošak proračuna za kamate na javni dug smanjio bi se godišnje za više od milijardu kuna. U slučaju da se na sve te obveznice plaća kamata od oko tri posto, ušteda bi premašila milijardu i pol kuna. No, takav je trenutni efekt nemoguće postići osim ako bi država refinancirala baš sve spomenute inozemne obveznice, što je nemoguće napraviti, jer se takav udio javnog duga može refinancirati tek kroz nekoliko godina, a investitori su uglavnom skloni da to u jednoj godini bude najviše jedna petina duga, navela je.
Operacija ovakvog smanjenja duga refinanciranjem uspjela je Slovencima koji su u nekoliko godina, nakon pada kamata na tržištu, zamijenili obveznice izdane po kamati od sedam posto novim dugom uz kamatu od dva posto.
