Ustavni sud zaprimio je prošloga tjedna dvije ustavne tužbe koje se tiču Nurettina Orala, Kurda koji već sedmi mjesec u osječkom zatvoru iščekuje odluku o izručenju Turskoj. Zemlja je to u kojoj trenutno traje nesmiljeni obračun s njegovom etničkom manjinom, a pogotovo Oralovom političkom opcijom – Radničkom partijom Kurdistana. Turska, naime, ovih dana ponovno puni stupce svjetskih medija upravo zbog ofenzive na Kurde, koja je prešla granice Sirije.
“Nakon dobivanja zelenog svjetla od Rusije, turski vojni avioni započeli su svoje zračne napade na Afrin 20. siječnja 2018. godine. Bombardiranje je za cilj imalo naseljena područja, a do sada je osam civila izgubilo život, među kojima i jedno izbjegličko dijete, Jahja, a još 13 civila je povrijeđeno”, navodi se u potresnom priopćenju Demokratske samouprave Rožave – Sjeverna Sirija od 22. siječnja, koje sadrži užasavajuće fotografije prizora sa sjevera Sirije.
Bošnjaković prati stanje u Turskoj
U razgovoru za Faktograf, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je da prati događanja u Turskoj. Potvrdio nam je i da je svjestan da Ustavni sud od prošloga tjedna pred sobom ima predmet Oral te da važe jesu li povrijeđena njegova Ustavom garantirana prava u pravorijecima Vrhovnog i Županijskog suda u Vukovaru.
“Ja se bavim svojim dijelom posla i nemojte me pitati kakva će odluka biti, sve ćete saznati pravovremeno”, kazao nam je Bošnjaković. Upitali smo ga i o izvještaju koji je zatražio Europski sud za ljudska prava u slučaju Oral. Naime, Centar za mirovne studije izvijestio je prošloga tjedna kako je zbog opasnosti koja izručenjem prijeti g. Oralu, ESLJP-u podnesen zahtjev radi aktiviranja mjere kojom bi se privremeno spriječilo njegovo izručenje, i prije nego što se razmotri ozbiljna argumentacija o kršenju ljudskih prava. Sud je zato zatražio od Vlade RH informaciju o stadiju postupka i mjerama poduzetim s ciljem procjene Nurettinove pritužbe, posebice one koje se odnose na moguća kršenja zabrane od mučenja. Bošnjaković nas upućuje na Šteficu Stažnik, zastupnicu RH pred Europskim sudom za ljudska prava.
Stažnik dostavila odgovor Europskom sudu za ljudska prava
Ona odgovara da je sudu dostavljen odgovor u propisanom roku, u utorak 23. siječnja, međutim, nije konkretizirala koje su mjere poduzete da se spriječi mogućnost da Oral nakon izručenja bude mučen u Turskoj. Podsjetimo, Vrhovni sud smatra dovoljnom garancijom vlastiti uvjet za izručenje Turskoj, odnosno traženje da se Oralu ne sudi pred izvanrednim sudovima i da ga se ne progoni na osnovi djela za koja izručenje nije traženo. No, kako je Turska neprestano prozivana zbog kršenja ljudskih prava političkih protivnika vlasti i nepoštivanja međunarodnih konvencija, ovaj zahtjev hrvatskog suda doima se smiješno. Ipak, Stažnik to ne želi komentirati:
“S obzirom da je postupak u kojem je Republika Hrvatska stranka u tijeku pred tim međunarodnim sudom, kao zastupnica stranke u sporu ne mogu procjenjivati pritužbe g. Orala, već će to učiniti upravo Europski sud za ljudska prava.”
Na Ustavnom sudu podnesene su tužbe u slučaju g. Orala zbog povrede prava jednakosti svih pred zakonom i zabrane diskriminacije na temelju čl. 14. st.1. i 2. i čl. 26., zatim zbog povrede zabrane protjerivanja ili izručenja drugoj državi na temelju čl. 33. st. 2. te zbog povrede prava na pravično suđenje na temelju čl. 29. st. 1. Ustava. No, njegova obrana navodi i da bi RH dozvoljavanjem izručenja prekršila niz međunarodnih konvencija, koje je Hrvatska potpisala – od one o statusu izbjeglica iz 1951. do Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava. Kada smo upitali Stažnik može li ministar Bošnjaković u ovakvim okolnostima donijeti odluku o izručenju osobe kojoj je priznat status izbjeglice u Švicarskoj bez rizika od posljedičnih troškova po državni proračun zbog tužbe zbog najavljene obitelji Oral, koja će biti podnesena na ESLJP-u, ona odgovara:
“Ja sam uvjerena da će ministar pravosuđa temeljem Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima a sukladno svojim ovlastima, a nakon pažljive i sveobuhvatne procjene svih relevantnih okolnosti, donijeti odluku o izručenju ili neizručenju g. Orala”.
Ustavni sud može zabraniti izručenje do donošenja odluke o ustavnoj tužbi
Što se tiče ustavnih tužbi Sanje Bezbradice Jelavić te Sandre Dražić Karalić, za sad je poznato tek da ministar nije dostavio Oralov spis. Potvrdio nam je to predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović, kojeg smo, među ostalim, pitali i nije li povreda ljudskih prava prema pravnoj snazi jača od nadležnosti ministra u odlučivanju o izručenju.
“Ustavni sud će odlučiti o ustavnoj tužbi neovisno o odluci ministra, jer su različita pitanja o kojima odlučuje ministar u odnosu na Ustavni sud. Načelno, ako Usud odbije ustavnu tužbu ministar svejedno može ne dopustiti izručenje, a ako Usud usvoji ustavnu tužbu i ukine rješenja sudova onda ministar nema o čemu odlučivati. Nadalje, načelno govoreći, Usud može donijeti privremenu mjeru i zabraniti izručenje do donošenja odluke o ustavnoj tužbi. Stoga je za očekivati da će ministar pričekati sa svojom odlukom do odluke Ustavnog suda”, procjenjuje Šeparović.
Nurettin Oral, podsjetimo, politički je izbjeglica kojem je prije 13 godina priznat izbjeglički status u Švicarskoj, gdje živi s obitelji. Uhićen je u Hrvatskoj u srpnju 2017. godine temeljem Interpolove tjeralice, pod optužbom za terorizam, što treba uzeti sa zrnom soli, budući da ovo ne bi bio prvi slučaj da Turska pokušava zloupotrijebiti ovaj instrument za progon neistomišljenika. No, Županijski sud u Vukovaru i Vrhovni sud RH donijeli su odluku o njegovom izručenju i on već sedam mjeseci – iako sudovi drugih članica EU rješavaju slične slučajeve u samo nekoliko dana – sjedi u osječkom zatvoru.
Turska suspendirala Europsku konvenciju o ljudskim pravima
Vrhovni sud RH je, štoviše, u svojoj odluci naveo da za izručenje nije odlučan podatak što je podnositelj status izbjeglice stekao u Švicarskoj „jer Švicarska nije članica Europske unije”, usprkos obvezi priznanja statusa izbjeglice, koja za RH proizlazi iz međunarodnih ugovora po snazi iznad nacionalnih zakona, koji se nabrajaju u ustavnoj tužbi Bezbradice Jelavić.
Odlukom o izručenju krše se Oralova prava zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Konvencijom o pravnom položaju izbjeglica, Europskom konvencijom o izručenju, Ugovorom o funkcioniranju EU, Poveljom o temeljnim pravima EU te Ugovora o funkcioniranju EU. Odvjetnica ističe da se Nurettinu Oralu prvenstveno se krši pravo na život i zabranu od mučenja te pravo na pošteno suđenje.
Hrvatska bi kao članica EU gdje je razvijeno tzv. pravilo „sigurne treće zemlje“ mogla i morala vratiti izbjeglicu u bilo koju državu koju je prošao, a u kojoj mu ne prijeti povrat u državu podrijetla, nastavlja braniteljica. Štoviše, prema pravilu tzv. „super sigurne treće zemlje“, izbjeglica može biti vraćen samo u državu koja je i stranka Konvencije o pravnom položaju izbjeglica, ali i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koju je Turska suspendirala pretprošle godine.
“Očekujem da će ovaj slučaj biti riješen vrlo brzo i to u njegovu korist, usprkos svim dosadašnjim odlukama i nelogičnostima koje smo do sada gledali”, kaže nam Oralova druga odvjetnica, Sandra Karalić Dražić. Od najnovijih nelogičnosti otkrivenih u slučaju Nurettina Orala, tiče se činjenice da RH nije ratificirala svoj ugovor o izručivanju s Turskom. Vrhovni sud je na taj prigovor obrane naveo kako je Hrvatska pravni sljednik Konvencije o izručivanju između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Turske, zaključene 17. studenog 1973. godine. Međutim, kopajući po Narodnim novinama iz 1997. godine, odvjetnica je utvrdila da na popisu dvostranih međunarodnih ugovora kojih je Hrvatska stranka na temelju sukcesije, točnije četiri konvencije i sporazuma s Turskom, citirane Konvencije o izručivanju – nema.