Martina Dalić, ministrica gospodarstva i potpredsjednica vlade Andreja Plenkovića, ponovo je ulovljena u aktivnostima koje će aktualizirati pitanje njenog mogućeg sukoba interesa. Tjednik Nacional objavio je da se Dalić, zajedno s ministrom energetike Tomislavom Ćorićem, u Budimpešti sastala s predstavnicima mađarskog MOL-a. Tema razgovora, kako je Nacionalu potvrđeno iz Ministarstva gospodarstva, bio je i otkup MOL-ovih dionica u INA-i.
Novinarima je to naknadno potvrdio i premijer Plenković (Jutarnji.hr), iz čijih bi se izjava dalo iščitati kako sastanak Martine Dalić s MOL-ovim menadžerima nije ni po čemu problematičan. Iako javnost za njega nikad ne bi ni saznala da nije bilo Nacionalovog otkrića; Ministarstvo gospodarstva na svom je službenom webu posjet ministrice Dalić Budimpešti stavilo isključivo u kontekst Regionalnog digitalnog summita na kojem je sudjelovala. Sastanak s predstavnicima MOL-a odlučili su zatajiti, vjerojatno u strahu od mogućih sankcija od strane Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Već kažnjena zbog supruga u INA-i
Upravo je to Povjerenstvo prije 20 dana kaznilo ministricu Dalić globom od 6000 kuna, jer u imovinskoj kartici nije prijavila sva primanja svog supruga Nike Dalića, člana uprave Ine (Hina). U imovinsku karticu nije uvrstila bonus od 168 tisuća kuna koji je njen suprug dobio od INA-e, iste kompanije o čijoj poslovnoj budućnosti ministrica Dalić sada vodi pregovore. S Mađarima je o otkupu dionica Dalić razgovarala iako nije članica Savjeta za pregovore s MOL-om vezano uz mogući otkup dionica u INA-i, osnovanog u siječnju 2017. godine. Iz sastava Savjeta Dalić je tada izuzeta upravo zbog javne rasprave o njenom mogućem sukobu interesa, s obzirom da joj je suprug u INA-i zaposlen na vrlo unosnom radnom mjestu člana uprave. U imovinskoj kartici Martine Dalić više nema podatka o plaći njenog supruga, ali ranije je objavljeno da su mu godišnji primici 498 tisuća kuna neto (Jutarnji list), bez bonusa koji je bio razlog kazne izrečene potpredsjednici Vlade.
Informacije o sastanku u Budimpešti jasno ilustriraju da se ministrica Dalić nije izuzela iz odlučivanja o poslovnoj budućnosti INA-e. A odluke koje će Vlada RH morati donijeti vrlo su osjetljive. Hoće li Vlada RH krenuti u otkup MOL-ovih dionica? Kako će ih platiti? Hoće li INA nakon eventualnog otkupa ostati u državnom vlasništvu ili će se tražiti novi strateški partner? Ako će se tražiti strateški partner, koji udio vlasništva u INA-i će se takvom strateškom partneru prepustiti? Tko bi Vladi RH bio prihvatljiv strateški partner za INA-u? Te na koncu, kako će se odluka Vlade o INA-i odraziti na radno mjesto Nike Dalića pa samim time i na njegove prihode?
Sukob interesa postoji čak i kad je potencijalan
Sve navedeno dovoljno je, kako je Faktograf već pisao, da se u javnosti stvori percepcija odnosno osnovana sumnja da bi ministrica Dalić prilikom odlučivanja o budućnosti Ine mogla biti u sukobu interesa. A već sama takva percepcija zadovoljava zakonsku definiciju sukoba interesa.
Jasno je to propisano 2. stavkom 2. članka Zakona o sprječavanju sukoba interesa, kojeg citiramo u cijelosti:
“Sukob interesa postoji kada su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice kada:
- privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili
- se osnovano može smatrati da privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili
- privatni interes dužnosnika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti”.
Sukob interesa, drugim riječima, postoji ne samo kada je realiziran, što je opisano u prvoj alineji citiranog zakonskog teksta, već i kada je samo percipiran ili potencijalan. Članak 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa isto tako propisuje da su dužnosnici u svom radu “moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana”. U istom članku zakona naglašava se da dužnosnici “ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost”.
