Samo dan nakon što je Odbor za prostorno uređenje Skupštine Grada Zagreba na tematskoj sjednici zatražio hitnu obustavu radova na Trgu žrtava fašizma, palo je i posljednje stablo u okolišu Meštrovićevog paviljona. Bila je to tzv. Štulićeva tisa, ispod koje je 1982. legendarni rocker Johnny stajao pozirajući Miji Vesoviću za fotografiju koja će krasiti album Azre Filigranski pločnici. Građani su u petak navečer zapalili svijeće na mjestima gdje se nalazilo drveće koje im je donedavno radilo hladovinu, a svojim ih prosvjedima nisu uspjeli spasiti od bezobzirne sječe u proteklim tjednima.
U međuvremenu, gradske vlasti i Ministarstvo kulture dostavili su nam odgovore koje smo tražili vezano za dokumentaciju potrebnu za opsežnu intervenciju na koju su se odlučili. Iz nje je razvidno nekoliko zanimljivosti. Prvo je neuvjerljivo objašnjenje za bezobzirnu sječu drveća.
Druga je činjenica da arhitektica Loredana Stunić u vrijeme početka radova na Trgu žrtava fašizma u veljači ove godine nije imala dozvolu Ministarstva kulture za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao ni u trenutku ishođenja potvrde glavnog projekta od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, u travnju 2017. godine.
Ovo je, pak, posebno zanimljivo ako uzmemo u obzir da je treća bitna informacija dobivena nakon zahtjeva za pristupom informacijama definitivna potvrda da nije raspisan arhitektonsko-urbanistički natječaj temeljem Pravilnika Hrvatske komore arhitekata za zahvat zamjene stuba paviljona; u tu svrhu nije izdana ni građevinska dozvola, niti je pribavljeno prethodno odobrenje za rekonstrukciju podnožja kulturnog dobra.
Gradske vlasti su, naime, smatrale da “nije potreban konzervatorsko-restauratorski elaborat”, nego je dovoljno da se radovi izvode prema troškovniku i radioničkim nacrtima koje je izradila upravo tvrtka gore spomenute Loredane Stunić, Elle studio. Nadalje navode da se “na Domu hrvatskih likovnih umjetnika zamjenjuju dotrajale stube podnožja u svemu/dimenzijama, površinskoj obradi/prema postojećim, izvornim”, iako nitko ne krije da se mijenja tip kamena.
Drveće zaklanja zgradu
No, vratimo se temi rušenja drveća. Kako je pročelnik Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, Silvije Novak naveo u svom stručnom mišljenju autoru glavnog projekta uređenja zelenih površina Elle studiju – drveće posađeno sredinom prošloga stoljeća drznulo se rasti!
Stručno mišljenje Silvija Novaka by FaktografHR on Scribd
“Danas su neke crnogorične vrste (tu spada i Štulićeva tisa, op.a.) prerasle te zaklanjaju vizuru na zgradu, dok su neke listopadne stablašice razvile u kvalitetne solitere”, piše nezadovoljni Novak, odobravajući zamisao da se okoliš temeljito prokrči.
Kako u Gradu, na žalost flore na Trgu žrtava fašizma, nitko nije čuo za škare i obrezivanje drveća, Novak dozvoljava “guljenje” trga, iako je prethodno obrazložio da je cilj pejsažnih arhitekata Cirila Jegliča i Smiljana Klaića bilo “ublažavanje stroge kompozicije slobodno formiranim grupacijama zelenila i vijugavim stazama”. Novak daje zeleno svjetlo za oblikovanje ozelenjene plohe oko paviljona kao “čiste travnate površine” zato što je, kako tvrdi, to “i bila prvotna Meštrovićeva ideja”.
Ovo bi također mogla lako biti besmislica, budući da je paviljon izniknuo na potpuno raskrčenoj ledini, sjecištu prometnica. Nastajao je od sredine tridesetih godina sve do sredine idućeg desetljeća, a hortikultura tek nakon njegove izgradnje povjerena drugome umjetniku – Jegliču. Ovaj umjetnik zaslužan je za dio nasada na zagrebačkoj “Zelenoj potkovi”, odnosno za uređenje Krešimirova trga, a uređivao je i Ulicu Medveščak te pojedine zelene površine na Trešnjevci.
Trg je ovom intervencijom osakaćen za njegovu ostavštinu; osim magnolija i tise, raskrčena je obodna živica, a Novak je u svom stručnom mišljenju naveo tek “eventualno zadržavanje manjeg broja kvalitetnih stablašica u rubnim zonama”, navodeći i da će se zelena površina uz pješački potez hortikulturalno urediti sadnjom trave, niskog grmlja i cvjetnim nasadima.
Rupa u dozvoli od gotovo godinu dana
On u svom stručnom mišljenju hvali monumentalnu građevinu paviljona, nastalu “čak šest godina prije Wrightovog njujorškog Muzeja Guggenheim” i ističe potrebu da dominira prostorom, ali istovremeno ignorira da će se bijeli brački kamen – kojeg spominje u propozicijama kao element kojemu se treba podrediti, primjerice, opločenje granitnim kockama – zamijeniti drugim materijalom.
Istina je da je u vrijeme pristizanja ovog stručnog mišljenja – 28. listopada 2016. godine – Elle Studio, odnosno Loredana Stunić, imala dozvolu za izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za radove na nepokretnom kulturnom dobru. Međutim, ta joj je petogodišnja dozvola istekla 4. travnja 2017. godine i ona nije bila obnovljena sve do 2. ožujka ove godine, kada su se radovi na Trgu žrtava fašizma već dobrano razmahali. TEH gradnja je u navedenom razdoblju imala ovu dozvolu.
Prosvjed arhitekata
No, čini se da ništa od ovoga neće stati na put degradaciji i “nelegitimnoj devastaciji javnog prostora”, kako je Udruženje hrvatskih arhitekata nazvalo zahvate na Trgu žrtava fašizma.
“Svaki aspekt djelovanja oko Meštrovićevog paviljona, od neprovođenja natječaja, preko opskurnih simulacija i de facto skrivanja projektne dokumentacije od očiju javnosti, do tvrdoglavog i apsolutistički obojenog stava u svrhu daljnjeg negativnog djelovanja prema javnoj površini je za čistu i nedvosmislenu osudu. Sagledavanje cijelog predmetnog obuhvata kako zaslužuje, uz organiziranje javnog arhitektonskog natječaja je jedini način kojim se gradska uprava adekvatno može pripremiti za djelovanje na tom istom prostoru”, napisalo je UHA.
Oni izražavaju protest, uz žaljenje što nemaju institucionalni alat da zaustave radove; a pitanje je ima li to i Odbor za prostorno uređenje Gradske skupštine s početka priče, koji je zatražio obustavu radova dok se o projektu “Pješački centar izvrsnosti” ne provede javna i stručna rasprava, dok se ne analizira sva dokumentacija i provedu konzultacije s Vijećem gradske četvrti Donji grad.
“Sad je na potezu gradska uprava”, napisao je u četvrtak inicijator sastanka Odbora, Tomislav Tomašević (Zagreb je naš). A potez je, kao što se dalo vidjeti u jutarnjim satima samo dan kasnije, bilo rušenje Štulićeve tise.