Divjak: Učitelji su slušali samo jedan semestar matematike

Ana Benačić

Iako sporna prednost pri zapošljavanju nastavnog kadra školovanog na specijalističkim studijima nije prošla u Saboru u petak, moramo se vratiti na raspravu od srijede o Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Tada se ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, braneći sporni mu članak 29.,  zaigrala i otišla predaleko u omalovažavanju kompetencija predavača koji su pohađali Učiteljski fakultet.

Tim je člankom bilo zamišljeno da se predavači koji su se školovali na specijalističkim studijima hrvatskog, matematike, fizike i slično, na fakultetima poput Prirodoslovno-matematičkog ili Filozofskog stave u povoljniji položaj za zapošljavanje u odnosu na polaznike Učiteljskog fakulteta kod predavanja nastave u kasnijim razredima osnovnih škola.

Ministrica je u raspravi ustvrdila da učitelji razredne nastave s jednim pojačanim predmetom imaju “ekskluzivno pravo predavati u nastavi od prvog do četvrtog razreda nastave”, da “tu uopće nemaju konkurencije” te da ih se novim sustavom vrednovanja ne diskriminira te iznijela netočan podatak i to baš za učitelje koji su studirali s pojačanom matematikom.

“Druga je stvar, da ako je netko završio razrednu nastavu i kraj toga je u ukupnom trajanju od jednog semestra slušao nešto iz nekog drugog predmeta – kako sada te kompetencije uzeti u obzir, ako ga usporedimo s nekim tko je završio PMF, profesor je matematike, fizike, biologije ili je završio Filozofski fakultet pa je završio hrvatski – tu nema zbora o tome da je velika razlika u postignutim ishodima učenja…”, izjavila je Divjak.

 

 

Indeks učiteljice demantira ministricu

Ova njena izjava razljutila je učitelje razredne nastave. Kristina Gregurin, diplomirana učiteljica razredne nastave s pojačanim programom matematike poslala nam je nekoliko fotografija vlastitog indeksa da dokaže da se nipošto ne radi o jednom semestru. Izlistala je kolegije za matičnu znanost za studij upisan 1996. godine, a pojačan programom iz matematike:

Matematika – dva semestra (4 sata tjedno);
Elementarna matematika – dva semestra (4 sata tjedno), predavala prof. dr. sc. A. Čižmešija, dekanica PMF-a;
Uvod u matematičku analizu – dva semestra (4 sata tjedno);
Geometrija – dva semestra (3 sata tjedno);
Konstruktivna geometrija – dva semestra (3 sata tjedno);
Povijest matematike – jedan semestar (2 sata tjedno);
Nacrtna matematika – dva semestra (1. semestar 4 sata, 2. semestar 5 sati tjedno);
Kombinatorika i vjerojatnost – dva semestra (1. semestar tri sata, 2. semestar 4 sata tjedno);
Metodika početne nastave matematike – tri semestra (1. semestar 2 sata, 2. semestar 4 sata, 3. semestar 4 sata tjedno);
Metodika početne nastave matematike – dva semestra (1. semestar 3 sata, 2. semestar 4 sata tjedno);
Osnove računarstva – dva semestra (4 sata tjedno)

“Očito je da se ne radi o jednom kolegiju, da su učitelji obrazovanjem stekli kompetencije za poučavanje pojačanog predmeta u višim razredima osnovne škole te da se netočnim argumentima želi oduzeti stečeno pravo i to na najružniji mogući način: lažima, podcjenjivanjem i negiranjem njihove stručnosti”, zamjerila je ministrici Divjak mlada učiteljica.

Sporni članak izmijenjen

Za brisanje spornog članka 29. zalagali su se i amandmani Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti i Sabine Glasovac iz SDP-a. Glasovac navodi da kadrovi koje favorizira zakon nisu obrazovani za rad u školskim ustanovama, ali i da ne postoje relevantna istraživanja koja bi dokazala da su kadrovi proizašli iz specijalističkih studija kvalitetniji predavači od završenih studenata Učiteljskog fakulteta.

Vlada, odnosno saborska većina, odbili su ove amandmane, ali zato što su i vladajući iz stranaka HDZ i HNS shvatili da je pravljenje ovakve razlike nepošteno. Zato su i sami uložili amandman na članak 29., i predložili propisivanje izjednačavanja mogućnosti zapošljavanja osoba sa završenim studijskim programom odgovarajuće vrste na diplomskoj razini sa osobama sa završenim učiteljskim studijem s dodatnim pojačanim programom odnosno modulom odgovarajućeg predmeta. Ostavili su i mogućnost da školske ustanove nakon provedbe postupka vrednovanja u postupku zapošljavanja samostalno procjene koji je od prijavljenih kandidata kompetentniji za obavljanje poslova.

“Ova mogućnost se otvara člankom 30. ovoga Zakona kojim se propisuje obveza školskih ustanova da uz suglasnost Ureda državne uprave donesu pravilnike kojima će propisati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj, odnosno kandidata koje je uputio Ured državne uprave, kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata”, navodi se u obrazloženju HDZ-a i HNS-a.

Reakcija dekana Učiteljskog te sindikata Preporod

Podsjetimo i da je uoči glasovanja u Hrvatskom saboru reagirao i dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Prskalo. Upozorio je na “nekoliko netočnih i nepotpunih informacija” koje je iznijela ministrica Blaženka Divjak unatoč argumentima i uporištima u pravilnicima, mišljenju Ministarstva znanosti i obrazovanja te zaključcima Nacionalnoga vijeća za znanost i visoko obrazovanje te nakon prosvjeda učitelja 11. srpnja. Naveo je da nastavu iz Engleskog jezika, Njemačkog jezika, Informatike i Vjeronauka te Glazbene kulture najvećim dijelom realiziraju profesori koji nisu stekli kompetencije potrebne za rad u razrednoj nastavi, odnosno, nemaju završeni studij razredne nastave. A zatim je upitao: “Ako učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ili modulom ne mogu raditi u predmetnoj nastavi, mogu li u razrednoj nastavi predavati predmetni nastavnici?

UFZG Očitovanje Na Provedenu Raspravu o Izmjenama Zakona o Odgoju i Obrazovanju u Osnovnoj i Srednjoj Školi… by FaktografHR on Scribd

Ministrici su, osim toga, u sindikatu Preporod zamjerili i što je u potpunosti ignorirala radnu skupinu formiranu za donošenje izmjena ovoga zakona.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"