Blaženka Divjak je prva ministrica u povijesti Hrvatske koja je provela obrazovnu reformu“, izjavio je Milorad Batinić, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a (N1).
Aktualna kurikularna reforma krenula je u rujnu prošle godine, no ne u punom opsegu.
„(…)Novi kurikulumi startaju od jeseni za 1. i 5. razred osnovne škole, u 7. razredu za prirodoslovne predmete (biologija, kemija, fizika), za 1. razred gimnazija, a u strukovnim četverogodišnjim školama novi kurikulumi su za tri predmeta – hrvatski, matematiku i strane jezike“. (…) Kada je riječ o novim udžbenicima, oni prate nove kurikulume, pa će se sukcesivno mijenjati i oni za 2., 3. i 4. razred osnovne škole za koje kurikulumi još nisu u promijeni iako su doneseni. Tako će u školskoj godini 2020./2021. u obrazovnu reformu ući 2., 3., 6. i 7. razredi osnovne te 2. i 3. razredi srednje škole, a u školskoj godini 2021./2022. svi razredi, odnosno 4. i 8. razredi osnovne te 4. razredi srednje škole i tada će se prvi put provesti i nova državna matura“, objasnila je Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja uoči početka školske godine 2019./2020. (Slobodna Dalmacija).
Iz objašnjenja kojeg je dala ministrica, novi kurikulumi u osnovnim i srednjim školama, odnosno svim razredima osnovnih i srednjih škola bit će prisutni 2022. godine. Iz toga prozlazi da obrazovna reforma, ovakva kako je zamišlja ministrica Divjak, nije provedena u cijelosti, već će tek biti provedena za dvije godine.
Podsjetimo i kako su razni stručnjaci upozoravali da je reforma u koju je krenulo ministarstvo Blaženke Divjak samo otrgnuti komadić reforme kakvu je zamišljala u međuvremenu odbačena Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Pritom je upitno u kojoj je mjeri reforma provedena i u aktualnoj školskoj godini. Niti mjesec dana od početka školske godine započeo je i najduži štrajk u obrazovnom sustavu. U osnovnim i srednjim školama štrajk je startao 10. listopada, a završen je 2. prosinca 2019. godine (srednja.hr). Štrajk je „poremetio“ školski kalendar te su u školama započele nadoknade, skraćeni su praznici te produljena nastavna godina.
Međutim, epidemija koronavirusa ponovo je poremetila rad obrazovnog sustava koji je od sredine ožujka prešao na online nastavu (dnevnik.hr).
Raskid sa socijalistčkim obrazovnim sustavom
Kurikularna reforma koja se od aktualne školske godine provodi u osnovnim i srednjim školama, međutim, nije jedina reforma u obrazovnom sustavu koja je provedena u Hrvatskoj jer je od ranih ’90-tih do danas svaka Vlada pokušala provesti neku reformu.
„U prvim godinama samostalne države uslijedilo je niz promjena koje su bile usmjerene na promjenu rukovodećeg osoblja u školskom sustavu i niz promjena u upravljanju te intervencije u sustav kojima prekidaju veze sa socijalističkim obrazovnim sustavom. Promjene uključuju korigiranje programa predmeta s izrazitim nacionalnim sadržajem (hrvatski jezik i književnost, povijest, zemljopis, glazbeni odgoj), uvođenje vjerskog odgoja, čišćenje hrvatskog jezika od tuđica, prestanak djelovanja pionirske organizacije u školama, ukidanje predmeta Marksizam te Teorija i praksa samoupravnog socijalizma. Katalozima znanja, uputama i novim programima mijenjaju se sadržaji koji se ne uklapaju u postsocijalistički sustav“, navodi sveučilišni profesor Tihomir Žiljak u radu „Dvije faze obrazovne politike u Hrvatskoj nakon 1990. godine“ koji je 2013. godine objavljen u Andragoškom glasniku (rad je moguće otvoriti ovdje).
Početkom ’90-tih, kako se navodi u radu, mijenja se nepopularno srednjoškolsko usmjereno obrazovanje uvedeno nakon 1974. godine i vraćaju se tradicionalne gimnazije.
„U drugoj polovici 1990-tih država počinje funkcionirati na čitavom teritoriju Hrvatske, pojavljuju se prvi znaci europeizacije promjenama u strukovnom obrazovanju, prvi znaci pluralizma u obrazovanju koji su vidljivi u mogućnosti izbora jednog od odobrenih udžbenika“, navodi se uz opasku da je značajna promjena napravljena u obrtničkom obrazovanju u kojom je uveden dvojni sustav, odnosno teorijska i praktična nastava.
Tko se sjeća HNOS-a još?
Europeizacija obrazovnog sustava događa se nakon 2000. godine i obilježava je „izgradnja novog sustava općeg, strukovnog, visokog obrazovanja te obrazovanja odraslih“. To razdoblje, među ostalim, obilježava pridruživanje Hrvatske Bolonjskom procesu (prva generacija studenata upisana je u školskoj godini 2005./2006.), ali i pripreme za uvođenje državne mature u školski sustav.
U 2005. godini donesen je i Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) s ciljem razvoja „škole po mjeri učenika“, godinu dana kasnije uveden je u škole (dnevnik.hr). Tom reformom koja je s vremenom zaboravljena, obnovljen je nastavni plan i program te je došlo do promjena u udžbenicima.
Državna matura uvedena je 2010. godine, iako je trebala biti održana godinu dana ranije, ali se od nje odustalo zbog pobune učenika (srednja.hr).
U svom radu o fazama obrazovne politike, Žiljak podsjeća da su novi nacionalni okvirni kurikulumi za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje doneseni 2010. i 2011. godine.
Ekspertna radna skupina za kurikularnu reformu koju je vodio Boris Jokić, znanstveni suradnik Instituta za društvena istraživanja predstavljena je 2015. godine (Slobodna Dalmacija). Nakon nešto više od godinu dana rada i promjene vlasti, zbog političkih utjecaja na sadržaj reforme, cijela je skupina dala ostavku (Jutarnji list). Aktualna reforma je, prema Jokićevim riječima, kozmetička i potpuno nepripremljena te ju je trebalo odgoditi (Novi list).
