Pitanju djece oboljelih od teških ili rijetkih bolesti Vlada posvećuje najveću pažnju i pristupa mu odgovorno, pravodobno i angažirano na različite načine i na svim razinama“, ustvrdila je Vlada u reakciji koja je u subotu poslana medijima „na tekstove objavljene na portalima posljednjih dana koji navode da se za nacionalni stadion ima novaca, a za lijekove nema, što je netočna i zlonamjerna teza koja nema uporišta u činjenicama“.
Zamoljeni smo od čitateljice da provjerimo Vladine navode, pa tako i gore citirani, kao i onaj da su „Vlada i Ministarstvo zdravstva mobilizirani na svim razinama kako bi se djeci oboljelih od teških ili rijetkih bolesti omogućilo kvalitetno liječenje te dostupnost skupocjenih lijekova“.
Kao ilustraciju brige Vlada navodi da je u Hrvatskoj 2005. uspostavljen Fond za posebno skupe lijekove te su otada do danas sredstva u tom fondu višestruko povećana. Dok je u 2015. za taj fond bilo osigurano oko 747,4 milijuna kuna, u 2016. oko 933,5 milijuna kuna, u 2017. je za te namjene bilo osigurano oko 1,15 milijarde kuna, a za 2018. se procjenjuje da će HZZO za te namjene odvojiti 1,3 milijarde kuna, navodi Vlada.
Taj dio priopćenja je točan. U prijedlogu reforme bivšeg ministra Darka Milinovića navodilo se kako Fond za skupe lijekove raste s 24 milijuna u 2005. na 400 milijuna u 2009. godini. U 2014. za taj je fond bilo osigurano 460 miijuna kuna, 2015. je bilo 747,4 milijuna kuna, a u 2016. suma se kretala oko 933,5 milijuna kuna. Za vrijeme vlade Andreja Plenkovića taj iznos i dalje raste, a u proračunu za 2018., u dijelu koji se odnosi na HZZO, na stavci Posebno skupi lijekovi predviđena je 1,1 milijarda, s projekcijom da će u 2019. biti izdvojeno 1,13 milijarde, a u 2014. 1,14 milijarde kuna.
Umjesto 1,1 milijarde, koliko je zacrtano u proračunu HZZO-a za ovu godinu, Vlada u ovom priopćenju spominje procjenu da će se ove godine zapravo potrošiti 1,3 milijarde kuna. Ne navode dodatna objašnjenja, ali za pretpostaviti je da ono uključuje dodatne izdatke za lijekove koji su obećani uslijed javnog pritiska, prije svega oko liječenja bolesne djece oboljele od rijetkih bolesti. Lijek Spinraza za liječenje spinalne mišićne atrofije zaista je uvršten 24. travnja 2018. na listu lijekova koje financira HZZO, na što se vjerojatno nije računalo kada se finalizirao proračun. Krajem prošle godine ministar zdravstva Milan Kujundžić još je bio vrlo sumnjičav prema tom lijeku, a u javnost je istrčao s izjavom kako, s obzirom da su novi lijekovi sve skuplji, nijedna zemlja nema dovoljno novca da izliječi svu bolesnu djecu.
Također, Vlada se obvezala da će i sama sudjelovati u računu koji je otvoren pri Ministarstvu zdravstva, a na koje gradovi, županije i građani mogu uplaćivati donacije za liječenje djece inovativnim lijekovima koji nisu na listi HZZO-a pa se možda i na ta sredstva računa u ovoj procjeni.
Istina je da sredstva u Fondu rastu, ali on se ne odnosi samo na djecu
Iako je točna izjava da sredstva u posebnom Fondu za skupe lijekove rastu, svakako treba napomenuti kako se on odnosi na skupe lijekove koji se koriste za liječenje bolesnika svih dobi, s najvećim udjelom onkoloških bolesnika. Prema izvješću HALMED-a o potrošnji lijekova u RH u 2016., najskuplja kategorija lijekova koja se potroši u bolnicama u godini dana otpada na Trastuzumab, lijek za liječenje raka dojke. Većina najskupljih lijekova otpada na lijekove za liječenje karcinoma, reumatoidnog artritisa i hepatitisa C. To pokazuje da, iako je bilo znatnog povećanja svote za skupe lijekove, oni se ne odnose samo na djecu.
Što se djece tiče, ministar zdravstva Milan Kujundić nedavno je pojasnio kako su se u samom početku iz fonda financirali samo lijekovi za enzimske bolesti djece, dok se „danas na Popisu posebno skupih lijekova HZZO-a nalaze lijekovi za dugotrajno enzimsko liječenje nasljednih metaboličkih bolesti, lijekovi za liječenje hemofilije, urođenog nedostatka hormona rasta, nekih hematoloških, malignih, kroničnih autoimunih bolesti i hepatitisa C“.
Treba također napomenuti kako, usprkos povećanju, u proračunu zacrtana 1,1 milijarda za posebno skupe lijekove predstavlja tek 4 posto od ukupnih rashoda HZZO-a koji su za 2018. godinu planirani na preko 23,859 milijardi kuna.
Vlada se pohvalila da “nijedna dosadašnja hrvatska vlada nikada prije nije osigurala više novca u tu svrhu“, ali treba spomenuti i kako to nije samo odraz truda Vlade, ono je i nužnost koja proizlazi iz podatka da su novi lijekovi sve skuplji.
Novci za Klaićevu
„Liječenje onkoloških bolesti kod djece također je za Vladu na vrhu prioriteta, što se najbolje pokazalo na primjeru lijeka Dinutuximab beta za liječenje neuroblastoma, u trenutku kada lijek još nije bio službeno dostupan na hrvatskom tržištu, niti je tvrtka podnijela zahtjev za stavljanje na listu lijekova HZZO-a. Stoga su Zaključkom Vlade od 13. srpnja 2017. osigurana potrebna sredstva za nabavu lijeka Dinutuximab beta Apeiron za djecu koja boluju od visokorizičnog neuroblastoma. Osim toga, Klinici za dječje bolesti Zagreb, kao referentnom centru u kojem se provodi liječenje oboljele djece, osigurana su dodatna sredstava u iznosu do 14 milijuna kuna, s tim da su sredstva za liječenje osigurana iz državnog proračuna i u 2018. godini“, navodi dalje Vlada, potkrepljujući to i poveznicama na spomenute odluke donesene u Banskim dvorima.
Liječenje mališana u Klaićevoj je počelo, ali Vlada ne spominje kako su sredstva osigurana kao reakcija na pritisak – od medijskih napisa u kojima se naglašavalo da liječnici u Dječjoj bolnici ne žele birati hoće li liječiti djecu oboljelu od neuroblastoma nauštrb djece koja boluju od drugih teških bolesti – jer sredstva za sve ne postoje, do peticije građana koji su tražili dodatna sredstva za liječenje te djece. Da nije bilo pritiska javnosti, pitanje je bi li bilo tako promptne reakcije vlade.
“Kolibrići” o Spinrazi: “Samo četvero djece se liječi”
„Osim toga, u namjeri da se pronađe rješenje za terapiju djece oboljele od spinalne mišićne atrofije, s obzirom na izostanak inicijative nositelja odobrenja za stavljanje lijeka Spinraza (nusinersen) na listu HZZO-a, predsjednik Vlade Andrej Plenković iskoristio svoje sudjelovanje na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu (25. i 26. siječnja 2018.) kako bi održao radni sastanak s Christophom Franzom, predsjednikom švicarske farmaceutske kompanije F. Hoffmann–La Roche Ltd. te ispitao mogućnost uključivanja pacijenata iz Hrvatske u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije. Slijedom tih dogovora, Ministarstvo zdravstva je, nakon provedene procedure, 27. ožujka 2018. odobrilo kliničko ispitivanja za pacijente koji boluju od spinalne mišićne atrofije tip II i III u dobi od 2 do 25 godina. Uz to, lijek Spinraza (nusinersen) 24. travnja 2018. uvršten je na Osnovnu listu lijekova Zavoda za liječenje spinalne mišićne atrofije tipa I, II i III čime je osiguranicima omogućeno dobivanje lijeka na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, za što su također osigurana potrebna financijska sredstva u 2018. i 2019. godini“, brani se dalje Vlada.
Izazvalo je to reakciju udruge Kolibrići koja je svojim priopćenjem ustvrdila da je u liječenju djece presudna brzina, a da se Spinrazom liječi samo četvero djece koja su liječenje započela još prije nego je lijek stavljen na listu HZZO-a. Osudili su i odluku da se lijek ne primjenjuje na djecu koja su na respiratoru te ponovo pozvali na osnivanje Fonda za inovativne lijekove.
Ministarstvo zdravstva, kao i KBC Zagreb promptno su reagirali na njihovo priopćenje i pojasnili kako se trenutačno Spinrazom zapravo liječi pet malih bolesnika, a napravljen je raspored terapija i za ostale.
“U Hrvatskoj od spinalne mišićne atrofije boluje pedesetak maloljetnika. Prvo dijete u Hrvatskoj započelo je terapiju Spinrazom 12. listopada 2017. godine, a do sad je započeto liječenje tim lijekom kod petero djece. Trenutno ih se još 19 naručuje na terapiju Spinrazom, što je ukupno 24. Budući da je lijek Spinraza u travnju 2018. uvršten na Osnovnu listu lijekova HZZO-a, lijek se dobiva na teret obveznog zdravstvenog osiguranja. Pored toga, u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije švicarske farmaceutske kompanije F. Hoffmann–La Roche Ltd. uključeno je dodatnih 14 bolesnika“, pojasnilo je Ministarstvo, dodajući kako će oni koji, s obzirom na medicinske indikacije, nisu zadovoljili kriterije ove kliničke studije, dobiti Spinrazu.
Dr. Milivoj Novak iz KBC-a Zagreb na konferenciji za novinare rekao je kako bi svih 19 bolesnika trebalo početi terapiju do rujna.
Kako je došlo do te razlike u brojkama? Dr. Novak na svojoj konferenciji za novinare potvrdio je da je sastanak Povjerenstva za Spinrazu održan u petak. Naime, kako nam je to potvrdila Ana Alapić iz udruge Kolibrići, iako je lijek na listi, za liječenje nije dovoljna samo preporuka neuropedijatra, već se mora dobiti i konačno odobrenje Povjerenstva za Spinrazu.
„Djeca koja su trenutačno u postupku liječenja, iako pokazuju izvrsne rezultate, prije svake pojedinačne doze moraju proći proces odobrenja lijeka od strane Povjerenstva za Spinrazu“, tvrdi Ana Alapić.
Pretpostavljamo stoga da je raspored liječenja dogovoren neposredno prije priopćenja Vlade, a s obzirom na to da Ministarstvo s Kolibrićima komunicira uglavnom preko medija, ili s velikim zakašnjenjem, oni u subotu nisu bili informirani da je u petak ostvaren taj pomak. I ovdje se lako može pretpostaviti da je Povjerenstvo požureno upravo zbog svježih napisa u javnosti.
Isključena djeca na respiratoru
Međutim, i Ministarstvo zdravstva i predstavnici KBC-a potvrđuju kako lijekom neće biti obuhvaćeno 15 bolesnika koji su na respiratoru, uz tvrdnju kako za njih „ni jedan proizvođač lijeka nažalost do danas ne indicira primjenu terapije“.
Ana Alapić za Faktograf dodatno pojašnjava kako to nije slučaj u svim zemljama – mali pacijenti na respiratoru liječe se u Sloveniji, a i Srbija kreće na teret osiguranja u liječenje 17 djece, od toga šest na respiratoru.
Dodaje kako je takav stav i stručnjaka – Odjel za neurologiju Univerziteta Columbia na izričito pitanje mogu li Spinrazom biti obuhvaćena i djeca na respiratoru odgovara: „Da, pacijenti na respiratoru mogu primati tretman ako njihov liječnički tim procijeni da se procedura može sigurno izvesti“. Protiv diskriminacije djece na respiratoru i starijih od 18 oglasili su se i saborski zastupnici i liječnici Ines Strenja Linić i Željko Jovanović te HDZ-ov Ivan Ćelić.
Nema Fonda za inovativne lijekove
Roditelji djece s teškim i rijetkim bolestima u više su navrata tražili da Hrvatska osnuje Fond za inovativne terapije iz kojeg bi se plaćali novi lijekovi koji nisu na listi HZZO-a. Kako bi skrenuo pažnju na nužnost preusmjeravanja državnog budžeta u jedan takav fond, umjesto u nabavu novih borbenih aviona, Saša Pavlić prešao je pješke s križem na leđima put iz Rijeke do Markovog trga u Zagrebu. Fond kakav se tražio ipak nije osnovan, već je umjesto toga Vlada otvorila račun za donacije građana koji se ne puni baš najbolje.
Hrvatska Vlada jest stavila Spinrazu na popis lijekova koje plaća HZZO u nekom relativno pristojnom roku. Međutim, i bez upuštanja u način određivanja prioriteta u državnom budžetu, činjenica je da su sve akcije koje su poduzete i oko tog lijeka i oko svih sličnih iskoraka poduzete nakon velike buke u javnosti, a ne slijedom postojanja sustava koji prati razvoj svjetske medicine i procjenjuje isplativost stavljanja nekog lijeka u primjenu u Hrvatskoj. Stoga smo tvrdnji kako Vlada pitanju djece oboljelih od teških ili rijetkih bolesti „posvećuje najveću pažnju i pristupa mu odgovorno, pravodobno i angažirano“ dali ocjenu „ni pola fakta“.
