Plenković: Ovom poreznom reformom pokazujemo socijalnu osjetljivost

S.D.

Jednim racionalnim, razumnim pristupom nastojimo postići optimalno rješenje kojim pokazujemo socijalnu osjetljivost i koje će, ja vjerujem, biti dobro prihvaćeno“, kazao je premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare na kojoj je, zajedno s ministrom financija Zdravkom Marićem, predstavio poreznu reformu, odnosno nastavak mjera koje su započete još s 2017. godinom.

Premijer je tu rečenicu izrekao u kontekstu objašnjavanja zašto se, za sada, odustaje od smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, a umjesto toga predlaže smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 posto za svježe meso, ribu, voće, povrće i pelene.

„Analizom troškova koje hrvatske obitelji imaju u košarici za hranu i režije izračunato je da bi bilo puno korisnije za sugrađane koji imaju manja primanja da se na namirnice poput svježeg mesa, ribe, voća i povrća i pelena ide s nižom stopom PDV-a“, izjavio je Plenković.

Ako bude korekcije cijena, ostaju nam skoro 73 kune mjesečno

Premijer je u pravu kada zaključuje da bi pozitivniji efekt za one najsiromašnije imalo smanjenje poreza na odabrane prehrambene proizvode nego spuštanje opće stope PDV-a od čega bi, kako se pretpostavlja, dodatna sredstva ostala trgovcima i ne bi se značajnije osjetila u džepu kupaca.

Vlada, doduše, ni sada nema načina uvjeriti trgovce da nakon skoro prepolovljenog iznosa za PDV smanje i cijene, ali ministar Marić se nada „da će tržište odraditi svoj posao i da će za prosječnu hrvatsku obitelj doći do korekcije cijena“.

Međutim, čak i ako bi smanjenje poreza pratilo i smanjenje cijena proizvoda, prosječna hrvatska obitelj godišnje bi uštedjela, izračunali su ljudi ministra Marića – 872 kune. Odnosno, riječ je o uštedi od manje od 73 kune mjesečno.

Usprkos tome što se još prije nekoliko dana na naslovnici jednih dnevnih novina kočio naslov „Veće plaće svima“ , poslije sjednice Vlade je potvrđeno kako „svi“ neće nužno dobiti veće plaće, već je naglasak stavljen na mogući veći „raspoloživi dohodak“ tj. 73 kune mjesečno bi trebalo svima – i onima koji plaćom niti ne dostižu neoporezivih 3.800 kuna i onima koji imaju neto od 17.000 kuna – ostati mjesečno u novčaniku.

Ministar je podsjetio i na prvi val porezne reforme u kojem su smanjene stope na isporuku struje i odvoz smeća te je time, zaključio je, manjim PDV-om pokriveno dvije trećine mjesečnih troškova prosječne obitelji s najnižim primanjima. Pritom je, ponavljajući staru priču iz najave prethodne porezne reforme, potpuno smetnuo s uma da je uštedu u vidu manjeg PDV-a na isporuku električne energije odmah gotovo u potpunosti pojela naknada za obnovljive izvore energije, a kakve će biti konačne cijene odvoza razvrstanog otpada tek ćemo vidjeti.

Državu će ovo smanjenje PDV-a na odabrane prehrambene proizvode, prema objašnjenjima ministra Marića, godišnje koštati oko 1,4 milijarde kuna prihoda.

Veće plaće bogatijima

Postoje ipak oni kojima plaće rastu, a to je oko 20.000 ljudi s najvećim primanjima. Zbog pomicanja najveće porezne stope na dohodak od 36 posto sa 17 na 30 tisuća – mali postotak stanovništva koji ima plaću veću od 17.000 neto dobit će, ovisno o plaći, i do nekoliko tisuća kuna više.

Riječ je o ukupnom poreznom rasterećenju od oko 200 milijuna kuna godišnje, odnosno toliko će jedinice lokalne samouprave morati nadoknaditi iz drugih sredstava.

Pri obrazlaganju zašto rastu najveće plaće, ministar Marić se pozivao na visokoobrazovani kadar u IT sektoru i liječnike, s obzirom na to da je iz tih grana dolazio „najveći apel da nešto treba napraviti jer je to kategorija koja je izrazito tražena u inozemstvu“, zanemarujući da u inozemstvo odlaze ljudi vrlo šarene strukture, s naglaskom na one koji si u Hrvatskoj ne mogu osigurati pristojnu egzistenciju.

Usprkos sugestijama nekih Vladinih partnera, nije se išlo na dizanje neoporezivog iznosa plaće sa sadašnjih 3.800, što bi pomoglo da reformu osjeti širi krug građana. Premijer Plenković i ministar Marić, kad im je postavljeno pitanje zašto nisu razmatrali dizanje neoporezivog dijela na 5.000 kuna, pozivali su se na održivost proračuna.

Rasterećenje poslodavaca od 0,7 postotnih bodova

Nastavak porezne reforme obuhvatio je i rasterećenje poslodavaca u ukupnoj visini od 0,7 postotnih bodova – u sustavu doprinosa predlaže se ukidanje doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 16,5 posto.

Ministar Marić pojašnjava kako je time poslodavcima oslobođeno oko 900 milijuna kuna godišnje.

Iako Vlada u svom Prijedlogu smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2019.-2021., a koje su rađene uz kalkulaciju ove porezne reforme, konstatira kako i ta mjera „otvara prostor za povećanje plaća“, riječ je o doprinosima na plaću, a ne iz plaće, što znači da ta sredstva ostaju poslodavcima, a ne radnicima u njihovom neto iznosu. Kada bi i odlučili dati taj dio radnicima, poslodavci bi s njima morali sklapati nove ugovore o radu, što je teško očekivati već i stoga što je riječ o zanemarivom iznosu. Prema nekim izračunima u medijima, kada bi poslodavac taj novac direktno prepustio radnicima, za većinu zaposlenih plaće bi porasle od 15 do 30 kuna. Tek bi oni s najvišim plaćama osjetili to povećanje.

Procjene učinaka propisa usred sezone godišnjih odmora

Ova „porezna reforma“, za razliku od prošle s kraja 2016., trebala bi proći i kroz redovitu proceduru kod donošenja. Ministarstvo financija je ovih dana, usred ljeta, stranice e-savjetovanja zatrpalo što prethodnom, a što naknadnom procjenom učinaka propisa vezanim za poreznu reformu.

Marić je najavio kako će izmjene proći i redovitu saborsku proceduru u dva čitanja da bi na snagu stupile s početkom iduće godine.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"