Iskazi koje su o “aferi Hotmail” Uskoku dali bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić, bivši izvanredni povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak i Zoran Besak iz Zadruge za etično financiranje, a koje je objavila televizija N1, ponovo otvaraju sumnju u nezakonito postupanje motivirano geopolitičkim aspektom krize u Agrokoru. Sve upućuje da je Vlada RH, kao što je Faktograf već pisao, neuspješno pokušala izbjeći rasplet u kojem bi vlasništvo nad Agrokorom preuzele ruske državne banke Sberbank i VTB.
Ramljakov iskaz, u dijelu koji se tiče američkog strvinarskog fonda Knighthead i njihove kupovine Agrokorovih obveznica, neusuglašen je s ranijim javnim istupima bivšeg izvanrednog povjerenika. Ramljak je istražiteljima Uskoka rekao da ga je na sastanak s Knightheadom poslala tadašnja ministrica Dalić, dok je prošle godine imao drugačiju priču za javnost.
“30. ožujka 2017. našao sam se i sa predstavnicima Fonda Knighthead Capital Management na koje me je uputila potpredsjednica Vlade Martina Dalić“, rekao je Ramljak u Uskoku, dodavši da su se Knightheadovi ljudi “predstavili kao držatelji velikog broja obveznica Agrokora”. U listopadu prošle godine, kad je prvi put potvrdio da se s Knightheadom sastajao i prije nego je imenovan za izvanrednog povjerenika, Ramljak je tvrdio da je inicijativa za sastankom došla iz Knightheada. Rekao je da su ga zvali jer su čuli da je “blizak situaciji oko Agrokora”.
Kada su i zašto strvinari počeli kupovati skoro pa bezvrijedne obveznice?
Naizgled se može činiti da se radi o manjoj diskrepanciji, ali zapravo je u pitanju ključan detalj za razmatranje eventualnog počinjenja kaznenog djela trgovine povlaštenim informacijama. Suosnivač Knightheada Thomas Wagner u lipnju 2017. godine dao je intervju za Večernji list, u kojem je kazao da se njegov fond za investiranje u posrnuli Agrokor odlučio nakon razgovora s Ramljakom i članovima hrvatske vlade. Evo kako je Wagner odgovorio na pitanje na čemu su temeljili odluku o ulaganju:
“Mnogo smo se puta sastajali s g. Ramljakom i njegovim timom i imamo vrlo visoko mišljenje o njihovu profesionalizmu i integritetu. Jasno je da žele osigurati dugoročni uspjeh tvrtke te da svi dionici imaju fer tretman. Susreli smo se i s ključnim članovima Vlade, te su ti susreti dodatno osnažili naš pozitivan stav o Hrvatskoj kao zemlji usredotočenoj na razvoj gospodarstva, u kojoj se strogo poštuje vladavina prava”.
Ako se Knighthead u kupovinu obveznica upustio tek nakon što su se posavjetovali s Ramljakom i “ključnim članovima Vlade”, otvara se osnovana sumnja u trgovinu povlaštenim informacijama. U priči oko Agrokora Knighthead je na kraju najveći dobitnik: na obveznicama koje su kupovali po 20 do 30 posto nominalne cijene zarađuju njihovu punu vrijednost, a dodatna zarada stiže im i u vidu kamata od roll-up kredita. Nužno se, dakle, mora postaviti pitanje je li se Knighthead za ulaganje u Agrokor odlučio zbog dobre intuicije njegovih menadžera, ili im je povrat, kao prihvatljivijem, zapadnom partneru bio unaprijed zagarantiran?
Strah od ruskog preuzimanja
U iskazima Ramljaka i Dalić postoje naznake da je cilj Vlade RH bio izbjeći rusko preuzimanje Agrokora. Ramljak tako kaže da je njemu i ostalim članovima “grupe Borg” iz Vlade, netom nakon što su angažirani, prenesena informacija da je Todorić najavio kako bi Rusi mogli preuzeti vlasništvo nad Agrokorom. Takva mogućnost hrvatskim vlastodršcima evidentno nije bila po volji, s obzirom da su se upustili u pokušaj preslagivanja vlasničkih odnosa u koncernu Ivice Todorića.
“Nakon što smo mi utvrdili stanje u TD Agrokor te isto prezentirali na Vladi RH, premijer nas je upitao što predlažemo te smo u narednim danima počeli razmatrati sve opcije koje su bile raspoložive. Tako smo razmatrali da li bi RH trebala financijski pomoći TD Agrokor, a sve obzirom da je na famoznom noćnom sastanku u veljači 2017. Ivica Todorić u Vladi RH zatražio financijsku pomoć u iznosu od 300 mil. eura. Navedeno znam obzirom su nam to ispričali sudionici sastanka i to g. Plenković, g. Petrov i gđa. Dalić, pri čemu su nam rekli da Ivica Todorić osim što ih je tražio financijsku pomoć u navedenom iznosu, posredno rekao ukoliko mu RH ne pomogne, Rusi će sve preuzeti, misleći na TD Agrokor”, stoji u Ramljakovom iskazu.
Indikativan je i način na koji je Dalić u Uskoku govorila o sastancima sa Sberbankom, najvećim Agrokorovim vjerovnikom. Bivša ministrica je osjetila potrebu da Rusima kaže kako Vlada RH ne radi razliku među investitorima temeljem geografskog porijekla njihovog novca. Ostaje nejasno zbog čega bi tako nešto uopće bilo potrebno posebno isticati, ako kod Rusa nije postojala sumnja da ih se diskriminira. “Sberbank je ponavljala kako shvaća da je Agrokor u problemu ail da ne zna točne razmjere, da je angažirano društvo radi analize likvidnosti, dok sam ja izvijestila prisutne da Vlada RH jednako gleda na sve investitore, bez obzira otkud dolaze, te da će poduprijeti svako rješenje koje nadu vjerovnici i Uprava tj. vlasnik Agrokora”, rekla je Dalić istražiteljima Uskoka.
Iz e-mail prepiske koju je objavio Index.hr je, međutim, sasvim jasno da je Dalić prema Sberbanku imala određene rezerve. “Za pretpostaviti je da se svatko pravio malo lud – ja sigurno jesam – niti sam ja htjela otkriti da su mi poznati pravi razmjeri problema niti je on vjerojatno želio otkriti sve svoje planove”, pisala je Dalić članovima “grupe Borg”.
S novim povjerenikom došao i politički zaokret
Ako je plan da se Ruse pokuša izgurati iz Agrokora doista i postojao, u međuvremenu se urušio pod teretom skandala koje su producirali vlada Andreja Plenkovića i njihova “grupa Borg”. Najprije je zbog suspektnih savjetničkih honorara iz Agrokora morao otići Ramljak, da bi bez fotelje u Vladi zatim ostala i Dalić. Imenovanjem novog povjerenika Fabrisa Peruška došlo je i do očiglednog zaokreta u odnosu prema najvećim vjerovnicima. Sberbank je vraćen za pregovarački stol, te je u cajtnotu sklopljena nagodba kojom su ruske banke preuzele 46 posto udjela u Agrokoru.
Posebno je zanimljivo da se odnos prema ruskim bankama promijenio nakon smjene izvanrednog povjerenika. Dalić je, naime, u svom iskazu Uskoku kazala da se Sberbank žestoko protivio izboru Ramljaka za izvanrednog povjerenika. “Još bih samo htjela dodati da je Sberbank po imenovanju Ante Ramljaka artikulirao nezadovoljstvo kako njegovim angažmanom na čelu izvanredne Uprave tako i odabirom savjetnika za restrukturiranje Alix Partners, u više navrata, čak uvjetujući njihovu buduću suradnju promjenama ovih figura, no tome nije udovoljeno. Na primjer predsjednik Uprave Sberbank Herman Gref je na našem sastanku održanom početkom lipnja 2017. u Petrogradu kazao da oni kao preduvjet suradnje u izvanrednoj Upravi predlažu da Vlada i Sberbank osnuju zajedničku radnu grupu koja će imenovati novog povjerenika, razmotriti angažman Alix Partners, te da će novi savjetnik za restrukturiranje raditi na novom programu restrukturiranja”, rekla je Dalić istražiteljima Uskoka.
