Koliko su istinite i točne izjave koje naši političari plasiraju u javnost?
Za treći rođendan Faktografa, koji se navršava upravo danas, analizirali smo sve naše dosadašnje ocjene točnosti i došli do prilično jadnog prosjeka – kada bismo davali samo jednu, zajedničku ocjenu našim političarima, bila bi to najmršavija trojka. Prosjek koji proizlazi iz naših 418 ocjena točnosti je 2,5. Terminologijom Faktografa rečeno, političari nam u globalu iznose poluistine.
Najmanje točnih tvrdnji čuli smo od Martine Dalić i Brkića, a najviše od Grbina
Kako možete vidjeti u tablici u kojoj navodimo 22 političara čije smo tvrdnje analizirali najmanje pet puta – najgori prosjek imaju bivša potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić (1,17) i potpredsjednik Sabora i zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić (također 1,17), a najbolje je na skali točnosti prošao saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin koji ima prosjek 4,33.
Tvrdnje Martine Dalić analizirali smo šest puta i zajednička ocjena je „Ni F od fakta“.
Potpuno je jednaka situacija i s Milijanom Brkićem.
Tvrdnje Peđe Grbina analizirali smo devet puta te je zaradio „Tri kvarta fakta“.
Ukupno smo analizirali tvrdnje 146 uglednika
U našoj se rubrici zapravo izredalo 146 uglednika i među njima ima i onih koji su prošli bolje ili gore od spomenutih.
Čistu jedinicu zaradili su Branimir Glavaš, Davorin Karačić, Ivan Tepeš, Ivan Vilibor Sinčić, Ladislav Ilčić, Mijo Crnoja, Stevo Culej, Ante Milanović, Daniel Srb, Franjo Lucić, Hrvoje Zekanović, Igor Kolman, Ivan Pernar, Ivo Farčić, Josip Bilaver, Marija Pejčinović Burić, Marijana Puljak, Matija Posavec, Miroslav Rožić, Nenad Stazić, Pavo Barišić, Predrag Štromar, Ruža Tomašić, Siniša Ružić, Stjepo Bartulica, Tomislav Jonjić, Tomo Medved, Vice Batarelo, Zdravko Ronko i Zoran Vinković, ali njima smo analizirali svega jednu ili dvije izdvojene izjave, što je premalo da bi im se dala neka objektivna ocjena.
Čistu peticu zaradili su Ante Kotromanović , Biljana Borzan, Bojan Glavašević, Božidar Kalmeta, Davor Škrlec, Predrag Fred Matić, Gordan Jandroković, Gordana Sobol, Ivan Jakovčić, Joško Klisović, Katarina Peović Vuković, Marko Šiljeg, Milivoj Šipka, Milorad Batinić, Mirando Mrsić, Mirela Holy, Orsat Miljenić, Rajko Ostojić, Saša Đujić, Siniša Varga, Slaven Dobrović, Tomislav Končevski i Zdravko Mamić, ali njima smo analizirali samo po jednu izjavu koja se ispostavila točnom, što je također nedovoljno da bi ih uvrstili u gornju top listu. S čistom smo peticom ocijenili i izjave Gorana Aleksića iz Snage kojem smo analizirali četiri izjave, a od Peđe Grbina bolje je prošao i Branko Grčić (4,5), ali analizirali smo svega dvije njegove izjave, što se ne može smatrati reprezentativnim.
Premijeru smo dali čvrstu, a predsjednici jadnu dvojku
Tijekom tri godine rada najčešće smo analizirali premijera Andreja Plenkovića. Od ukupno 30 ocjena točnosti u kojima smo analizirali tvrdnje aktualnog predsjednika Vlade došli smo do ukupnog prosjeka od 2,43, odnosno ocjene „Ni pola fakta“ koja se odnosi na tvrdnje koje su većinom netočne. S obzirom na učestalost provjeravanja njegovih izjava na razne teme ta bi se ocjena mogla smatrati dosta utemeljenom. Premijer je, ipak, na rubu ocjene „Polufakt“ koja se, naša je praksa pokazala, često odnosi na način razgovora u kojima se pozitivna strana nekog fenomena ističe, a negativna prešućuje.
Izjave predsjednice Kolinde Grabar Kitarović ocjenjivali smo čak 21 put, za što je dobila prosječnu ocjenu 1,57, dakle, jedva je prešla prag „Ni pola fakta“ – ocjenu koju dajemo za tvrdnje koje su većinom netočne, ali sadrže i elemente točnosti.
Tomislav Karamarko, bivši potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a u velikoj je mjeri obilježio 2016. godinu. Njegove smo tvrdnje analizirali ukupno 20 puta, a s prosjekom od 1,65, moramo konstatirati, bolje je prošao od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.
Njegovog davnog takmaca Zorana Milanovića analizirali smo 14 puta za što je grupno ocijenjen s 3, 21, odnosno bivši je SDP-ov premijer iznosio poluistine.
Sadašnjeg nominalnog šefa oporbe Davora Bernardića analizirali smo devet puta, a prosječno je ocijenjen s 2,56, dakle manje je točan od svog prethodnika, iako se i on kreće u domeni poluistina.
Božu Petrova provjeravali smo 13 puta, za što je dobio prosjek od 1,92, odnosno ocjenu „Ni pola fakta“ koja se odnosi na većinski netočne tvrdnje.
Zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića ocjenjivali smo šest puta, za što je dobio prosječnu ocjenu 1,67, odnosno njegove su tvrdnje većinom netočne – ali i dalje su točnije od izjava predsjednice.
Kako Faktograf ocjenjuje
Među kandidatima koji zbog premalog broja izjava nisu ušli u gornju tablicu, ali ćemo ih ipak spomenuti su i ministar zdravstva Milan Kujundžić koji je za četiri provjerene tvrdnje dobio ocjenu 2,75 („Polufakt“) te Lovro Kuščević koji je na isti broj tvrdnji dobio čistu dvojku („Ni pola fakta“). Milorad Pupovac je na osnovi četiri tvrdnje dobio dobio 3,75 („Tri kvarta fakta“), jednako kao i predsjednik HSS-a Krešo Beljak.
Svakako treba upozoriti kako Faktograf za ocjenjivanje uzima tvrdnje vezane za objektivne činjenice, čija se točnost može utvrditi objektivnom provjerom. Provjeravamo one izjave koje su zapele za oko javnosti, a koje ne predstavljaju općepoznate istine čije bi provjeravanje bilo bespredmetno te je stoga nužna selektivnost u pristupu.
