Pod povećalom

Vican i Buljan Culej nisu bile dobre za kurikularnu reformu, ali jesu za izradu strategije “Hrvatska kakvu želimo”

foto HINA/ Mario STRMOTIĆ/ ms

Nakon niza skandala koji su ih pratili na čelnim pozicijama u tijelima zaduženima za provođenje kurikularne reforme, Dijana Vican i Jasminka Buljan Culej ponovno zajedno rade na izradi važnog dokumenta za hrvatski obrazovni sustav. Štoviše, dio su tima koji pod geslom „Hrvatska kakvu želimo“ izrađuje, riječima ministrice Gabrijele Žalac „najvažniji strateški dokument“ u državi.

Nekadašnja predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva Vican i nekadašnja voditeljica Ekspretne radne skupine Buljan Culej od svibnja ove godine članice su Radne skupine horizontalnih politika za obrazovanje, znanost i razvoj ljudskih potencijala za izradu Nacionalne razvojne strategije do 2030.

Faktograf je od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koje je zaduženo za koordinaciju izrade Nacionalne strategije, zatražio dostavu odluka o osnivanju upravljačke, izvršne, ali i svih tematskih radnih skupina zaduženih za izradu Nacionalne razvojne strategije.

Iz tih Odluka o osnivanju, koje potpisuje ministrica Gabrijela Žalac, jasno je da je svoje mjesto u radnoj skupini za obrazovanje Jasminka Buljan Culej dobila zahvaljujući svojem novom radnom mjestu u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. U toj radnoj skupini ima funkciju tajnice, dok je Dijana Vican članica. Uz njezino se ime u Odluci o osnivanju radne skupine, navodi Rektorski zbor. Vican je, naime, od listopada ove godine predsjednica Rektorskog zbora koji čine svi rektori javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Voditelj četrdesetpeteročlane radne skupine je Tome Antičić, državni tajnik iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Jasminka Buljan Culej i skandali Ekspertne radne skupine

Jasminka Buljan Culej, podsjetimo, u svibnju prošle godine izabrana je za voditeljicu Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme. Na natječaj za tu poziciju prijavilo se 11 osoba, među kojima i Boris Jokić. No peteročlana uža komisija u kojoj su bila i dva zaposlenika Ministarstva obrazovanja koje je tada vodio bivši ministar Pavo Barišić, izabrala je upravo Buljan Culej, Barišićevu pomoćnicu. Njezino kratkotrajno vođenje Eskpertne radne skupine, bilo je obilježeno s nekoliko skandala. Jutarnji list, primjerice, objavio je internu analizu Ministarstva znanosti i obrazovanja koja je ukazala na niz nelogičnosti u životopisu Jasminke Buljan Culej, ali i da ona uopće nije zadovoljila uvjete natječaja na kojemu je izabrana za voditeljicu. Analiza je također pokazala da Akcijski plan kojim se prijavila na natječaj nije ona koji je kasnije prezentirala i podijelila novinarima. Unatoč brojnim kritikama Buljan Culej, premijer Andrej Plenković ju je prije njezina pada i unaprijedio i postavio za članicu Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja.

Ministarstvo je analizu nakon izrade poslalo na očitovanje predsjednici premijerova Posebnog stručnog povjerenstva Dijani Vican i članovima Povjerenstva. Ono nikada nije stiglo, baš kao što ministarstvo nikada nije službeno objavilo nalaze analize.

I sama Vican bila je izložena brojnim kritikama, no u obranu joj je često uskakao premijer Andrej Plenković. Učinio je to i nakon opširne analize srednje.hr  kojom se su usporedili Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije s nacrtom Akcijskog plana za njeno provođenje koji je donijelo Povjerenstvo na čelu s Dijanom Vican. Novinarka Dora Kršul za svoj istraživački rad kojim je pokazala da je tada „izrađeni nacrt Akcijskog plana, u velikom dijelu u suprotnosti sa Strategijom koju je usvojio Hrvatski sabor“ nagrađena je s dvije nagrade Hrvatskog novinarskog društva. Vican je u Akcijskom planu mijenjala i izbacivala ciljeve i mjere propisane Strategijom i ubacivala nove ili ih značajno izmijenjivala. No premijer Plenković ustrajao je u tvrdnjama da Vican ima njegovu „punu podršku i potporu u svemu što radi”.

Đuro Glogoški strateški razmišlja o demografiji i socijalnoj politici

Svoje pozicije Buljan Culej i Dijana Vican izgubile su nakon rošada u vladajućoj koaliciji i prepuštanja ministarstva HNS-u, odnosno aktualnoj ministrici Blaženki Divjak.

No da su i dalje u dobrim odnosima, pokazuje i činjenica da je premijer, baš kao i ministrica Divjak, osobno prisustvovao prvoj sjednici Rektorskog zbora pod predsjedanjem Dijane Vican.

U istoj radnoj skupini nalazi se i Nevenka Lončarić-Jelačić iz Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), najpoznatija po svojoj aktivnoj ulozi u ultrakonzervativnoj stranci Hrast. Lončarić-Jelačić ovog mjeseca na izbornom Saboru te stranke izabrana je za članicu Predsjedništva. U predsjedništvo stranke izabran je i Hrvoje Šlezak, donedavni državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja koji je tu funkciju napustio na osobni zahtjev u travnju ove godine, u znak protesta zbog Vladine najave ratifikacije Istanbulske konvencije. Lončarić-Jelačić u AZOO-u radi kao viša savjetnica, a ironično, zadužena je za građanski odgoj i obrazovanje te cijeli niz tema koje njezina ultrakonzervativna stranka pokušava prekrojiti po svom modelu.

Zanimljiva je i radna skupina za demografiju i socijalne politike. Tu se u izradi Nacionalne razvojne strategije našlo i mjesto za Đuru Glogoškog, ratnog veterana i predstavnika Udruge 100%-tnih hrvatskih ratnih vojnih invalida, najpoznatnijeg po ulozi među tzv. šatorašima koji su tijekom 2014. i 2015. godine, odnosno dulje od godinu dana, prosvjedovali pred zgradom Ministarstva branitelja.

Savjetuje i Svjetska banka

Nacionalna razvojna strategija u Vladi je, u veljači ove godine, predstavljena kao budući temeljni dokument za određivanje smjernica i prioriteta u pregovorima s Europskom komisijom o korištenju EU sredstava u novoj financijskoj perspektivi, a kako bi raspoloživa EU sredstva doista bila usmjerena na stvarne potrebe hrvatskih građana.

U cijelom tom obimnom projektu sudjeluje i Svjetska banka, koja će za svoju savjetodavnu ulogu biti plaćena s 32,5 milijuna kuna, iz europskih fondova.

Unatoč svemu, članovi radnih skupina – kako su već javno obrazlagali – izgleda ne očekuju puno od Strategije.

Slično nam je rekla i jedna članica radne skupine za obrazovanje s kojom je razgovarao Faktograf.

„Nismo se usuglasili koji su ciljevi Strategije. Čini mi se da se cijela Strategija vodi kao gospodarska, odnosno poduzetnička, a da se društveni aspekt gubi. Mislim da bismo se više trebali orijentirati i na društvenu dimenziju. Ako sam u krivu, rado bih da me netko demantira“, rekla nam je Ana Miličević-Pezelj, predstavnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.