Sud u Strasbourgu presuđuje kroz usporedbu braka i izvanbračnih zajednica

A.B.

“Moramo uzeti u obzir da se mora voditi računa da Europski sud za ljudska prava već godinama donosi presude u korist istospolnih partnera, dajući im pravo udomljavanja djece”, izjavila je u emisiji Otvoreno sociologinja Maja Sporiš, predsjednica Foruma žena SDP-a (HRT), predviđajući da će Hrvatska u slučaju tužbi gubiti pred ECHR-om ukoliko isključi istospolne parove kod udomljavanja.

O tome treba li istospolnim parovima omogućiti udomljavanje djece u Otvorenom su govorili i Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, predstavnik HNS-a Stjepan Čuraj i Vlatka Boričević Maršanić, dr. med. specijalist psihijatrije, subspecijalist iz dječje i adolescentne psihijatrije.

Na europsku praksu pozivali su se i oporbeni zastupnici tijekom žustre rasprave u Hrvatskom saboru u četvrtak.

No, kako Europski sud za ljudska prava tretira udomljavanje djece od strane istospolnih partnera, provjerili smo s ustavnopravnom stručnjakinjom Sanjom Barić, koja kaže da sve što je Sporiš rekla jeste točno, ali je pravno nedorečeno. Pritom zamjera što se između udomiteljstva i posvajanja u ovoj raspravi nastoji staviti znak jednakosti, što nikako nije točno.

“Udomiteljstvo se može odnositi i na djecu, ali i na starije, nemoćne, kao i na srodnike. Dakle, ne uključuje samo djecu i sâmo posvojenje, već se radi o puno širem i blažem obliku skrbi od posvojenja, koje znači stvaranje trajnog obiteljskog odnosa. Dvadeset od 28 članica Europske unije zato ima izjednačeno udomiteljstvo za istospolne i heteroseksualne parove, jer se radi o pružanju toplog doma, hrane, njege i ljubavi onima koji to trebaju, a ne radi se o zasnivanju tajnog pravnog odnosa roditeljske naravi. No, i unatoč tome što se radi o nečemu što je toliko manje od usvajanja – mi to ne dopuštamo. I to je iz aviona vidljiva izravna diskriminacija, bez obzira na vrstu registrirane zajednice, jer se time tvrdi da istospolna partnerstva nisu dovoljno dobra da se brinu niti o starijim osobama, premda se zna što je potrebno da netko bude udomitelj. Uloga centara za socijalnu skrb je utvrditi je li udomiteljstvo u interesu te osobe i da udomitelji nisu, primjerice, alkoholičari, koji to rade samo zbog novca i nemaju nikakve uvjete za skrb”, pojašnjava profesorica.

Što je drugačije kod registriranih partnerstva?

Što se posvajanja tiče, Barić ističe da pred Europski sud za ljudska prava (ECHR) jesu dolazili slučajevi posvojenja i on je pritom poručivao da se pri odlučivanju vodi usporedbom kako u slučajevima posvojenja nacionalna zakonodavstva tretiraju brak, a kako izvanbračne zajednice.

“Zato one članice EU koje izjednačavaju brak i izvanbračnu zajednicu, moraju istospolne i heteroseksualne parove tretirati isto. U Hrvatskoj su izvanbračne zajednice izjednačene s brakom po tom pitanju: ako je osoba samac, koji može posvojiti dijete, činjenica da je ove ili one orijentacije nije relevantna. Onda dolazimo do pitanja što ako je to u izvanbračnim zajednicama u redu, ali se posvajanje ne prihvaća kod registriranog partnerstva. Tada nemamo diskriminaciju temeljem seksualne orijentacije, ali imamo diskriminaciju temeljem obiteljske zajednice ili bračnog statusa. A diskvalificirati nekoga temeljem toga s kim je ta osoba protivno je Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, kao i stajalištu ECHR o diskriminaciji istospolnih partnera”, tumači Barić.

Stigmatizacija djece – neprihvatljiv pravni argument

Smatra i da je ministrica Murganić itekako svjesna te da zna da nije u pravu oko udomiteljstva, budući da je koristila prilično nježne izraze u raspravi na HRT-u. Ipak, naglašava da ministrica nikako nije smjela izreći da će djeca, ukoliko o njima budu skrbili istospolni partneri, biti stigmatizirana. Murganić je, podsjetimo, kazala da je namjera zakonodavca bila da se dijete “udomit kvalitetno”, odnosno da ga “ne trebamo još na dodatan način opterećivati možda s nekim upitnicima koji ipak u našem društvu stoje”.

“Stigmatizacija je pravno apsolutno neprihvatljiv argument. Ti, dakle, tu ne tvrdiš da određena situacija nije u interesu djeteta, već se pozivaš na to da društvo diskriminira određene manjine. Potpuno isto kao da si rekao da ne želiš dati dijete na posvajanje Romima ili Srbima, ‘jer njih nitko ne voli’. Taj argument nikako ne prolazi, jer mi imamo sve zakone da se stigmatizacija te vrste spriječi, od Zakona o suzbijanju diskriminacije, Zakona o ravnopravnosti spolova, do Zakona o istospolnom partnerstvu istospolnih osoba”, nabraja Barić.

Hrvatska je obavezna poštivati odluke Europskog suda za ljudska prava

Da Europski sud za ljudska prava u takvim slučajevima presuđuje u korist istospolnih zajednica potvrdila je i odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić.

“Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava ratificirana je i ona je dio unutarnjeg pravnog poretka Hrvatske. Konvencija za zaštitu ljudskih prava živi kroz svoje presude. Presude koje je donio Sud dužne su poštivati institucije Republike Hrvatske’, objasnila je Bezbradica Jelavić za tportal.

“Europski sud, rješavajući pojedina pitanja, izriče svoje stavove. Stavovi koji su izrečeni u presudama koje su citirane u nacionalnim sudovima odnose se i na problematiku posvajanja, ali i na problematiku udomljavanja. Europski sud gleda na to imaju li svi građani jednako pravo na pristup postupcima, jesu li odluke motivirane nekim nejednakim postupcima tijela državne vlasti, dakle jesu li diskriminatorne odluke’, navodi odvjetnica.

 

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"