Zaposlenima u sustavu socijalne skrbi s poslijediplomskim specijalističkim studijem osnovna plaća od siječnja će biti umanjena za osam posto.
Proizlazi to iz ispravka Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi objavljenog u Narodnim novinama. Kako je Kolektivni ugovor za tu djelatnost potpisan u lipnju prošle godine, i primjenjuje se od tog mjeseca, pitanje je kako nitko punih sedam mjeseci nije primijetio da je „greškom“ dijelu zaposlenih uvećana plaća. Tim više jer svi kolektivni ugovori u državnim i javnim službma trebaju dobiti i odobrenje ministarstva financija zbog financijskih limita pojedinih resora i samog proračuna. Osim toga, tekst Kolektivnog ugovora trebao je proći i stručne službe ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku prije no što ga je ministrica Nada Murganić potpisala s dva reprezentativna sindikata u sustavu socijalne skrbi.
Javile se i državne službe
No, „greška“ je, sudeći prema našim saznanjima, nastala nakon što su državne službe zatražile da se uvećanje osnovice za osam posto primjenjuje i na zaposlene u državnim službama koji su završili poslijediplomski specijalistički studij. To je legitiman zahtjev za primjenom takozvanog povoljnijeg prava.
Nije poznato koliko je ljudi u socijalnoj skrbi sada ostalo bez uvećanja, kao niti koliko bi zaposlenih u državnim službama ostvarilo pravo na uvećanje osnovne plaće, ali očito bi taj rast sada prouzročio značajnije proračunske izdatke. A da su državne službe bile okidač zbog kojeg je došlo do korekcije kolektivnog za socijalu, ukazuju i aktivnosti sindikata u proteklih nekoliko mjeseci.
Originalnim tekstom kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi uvrđeno je da će se osnovna plaća zaposlenika uvećati za 8 posto „ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti (preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski specijalistički studij – mag., sveuč. mag. mr. spec.) odnosno za 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti“.
Iz te odredbe, koja je postojala u kolektivnom ugovoru potpisanom 2011. godine, ali je pod naletom krize i rezanja plaća proračunskih korisnika „nestala“, proizlazi i da puno širi krug zaposlenih ima pravo na uvećanje osnovne plaće od osam posto. Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Jadranka Dimić, veli kako su službe resornog ministarstva greškom formulaciju ubacili u novi dokument. Sindikat se, naravno, nije bunio jer je riječ o odredbi koja ide na ruku zaposlenima. I Dimić, i Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, objašnjavajući razloge zbog kojih su potpisali ispravak odredbi Kolektivnog ugovora, navode kako su dodaci ugovoreni Temeljnim kolektivnim ugovorom (TKU), pa nema razloga da budu i u granskom. Prema TKU-u magistar znanosti ima pravo na uvećane plaće za osam posto, a doktor znanosti 15 posto.
Odjednom sporni dodatak za dio zaposlenih, međutim, vjerojatno bi ostao sastavni dio kolektivnog ugovora i plaća dijela zaposlenih da je cijela priča ostala ispod radara. Naime, Samostalni sindikat zdravstva u rujnu prošle godine resorno ministarstvo upoznao je s problemom obračuna plaća za radnike koji imaju pravo na uvećanje osnovice za osam posto jer centralni obračun plaća (COP) ne prepoznaje određena radna mjesta u sustavu socijalne skrbi.
U istom mjesecu se o „grešci“ oglasilo i Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora, u kojem su predstavnici sindikata i poslodavca. Vrlo jasno, Povjerenstvo tumači da zaposleni poslijediplomski specijalisti imaju pravo na uvećanje osnovice za osam posto, dok to pravo nemaju zaposleni s prediplomskim ili diplomskim studijem. Mjesec dana kasnije, Povjerenstvo daje istovjetno tumačenje na nova pitanja o provedbi kolektivnog ugovora.
S obzirom na ta tumačenja, posve je nejasno zbog čega je zaposlenima s poslijediplomskim specijalističkim studijem od ove godine oduzeto pravo na uvećanu osnovicu, osim ako ideja nije bila – manja je šteta ako dio ljudi ostane bez uvećanja plaće, nego da se to pravo proširi i u državne službe. Naime, Sindikat državnih službenika i namještenika u studenom prošle godine obratio se Zajedničkoj komisiji za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike zbog uvećanja plaće za osam posto, ako službenik i namještenik ima završen poslijediplomski specijalistički studij, odnosno preuzimanje povoljnijeg prava iz kolektivnog ugovora socijalne.
Hoće li problem završiti na sudu?
Prema riječima Siniše Kuhara, glavnog tajnika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, komisija nije ništa napravila te je on prošli tjedan (7. siječnja), poslao okružnicu svim povjerenicima i državnim tijelima s obrascem zahtjeva za uvećanje plaće. Dva dana kasnije u tiskanom izdanju Narodnih novina, objavljen je ispravak kolektivnog ugovora za socijalu (premda je, kako stoji, ispravak potpisan 3. siječnja). Službenički sindikat, međutim, tražit će da se svim zaposlenima u državnim službama sa završenim poslijediplomskim specijalističkim studijem isplati dodatak od osam posto retroaktivno, za razdoblje od lipnja do prosinca prošle godine, kada je dodatak isplaćivan i u socijali. Tako će nakon sedam mjeseci otkrivena „greška“ ipak izazvati dodatni trošak. Manji, ako država odluči isplatiti taj dodatak, a potencijalno već ako cijela stvar završi na sudu.
