Zbog stare “greške” smanjuje se plaća zaposlenima u sustavu socijalne skrbi

G.G.

Zaposlenima u sustavu socijalne skrbi s poslijediplomskim specijalističkim studijem osnovna plaća od siječnja će biti umanjena za osam posto.

Proizlazi to iz ispravka Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi objavljenog u Narodnim novinama. Kako je Kolektivni ugovor za tu djelatnost potpisan u lipnju prošle godine, i primjenjuje se od tog mjeseca, pitanje je kako nitko punih sedam mjeseci nije primijetio da je „greškom“ dijelu zaposlenih uvećana plaća. Tim više jer svi kolektivni ugovori u državnim i javnim službma trebaju dobiti i odobrenje ministarstva financija zbog financijskih limita pojedinih resora i samog proračuna. Osim toga, tekst Kolektivnog ugovora trebao je proći i stručne službe ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku prije no što ga je ministrica Nada Murganić potpisala s dva reprezentativna sindikata u sustavu socijalne skrbi.

Javile se i državne službe

No, „greška“ je, sudeći prema našim saznanjima, nastala nakon što su državne službe zatražile da se uvećanje osnovice za osam posto primjenjuje i na zaposlene u državnim službama koji su završili poslijediplomski specijalistički studij. To je legitiman zahtjev za primjenom takozvanog povoljnijeg prava.

Nije poznato koliko je ljudi u socijalnoj skrbi sada ostalo bez uvećanja, kao niti koliko bi zaposlenih u državnim službama ostvarilo pravo na uvećanje osnovne plaće, ali očito bi taj rast sada prouzročio značajnije proračunske izdatke. A da su državne službe bile okidač zbog kojeg je došlo do korekcije kolektivnog za socijalu, ukazuju i aktivnosti sindikata u proteklih nekoliko mjeseci.

Originalnim tekstom kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi uvrđeno je da će se osnovna plaća zaposlenika uvećati za 8 posto „ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti (preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski specijalistički studij – mag., sveuč. mag. mr. spec.) odnosno za 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti“.

Iz te odredbe, koja je postojala u kolektivnom ugovoru potpisanom 2011. godine, ali je pod naletom krize i rezanja plaća proračunskih korisnika „nestala“, proizlazi i da puno širi krug zaposlenih ima pravo na uvećanje osnovne plaće od osam posto. Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Jadranka Dimić, veli kako su službe resornog ministarstva greškom formulaciju ubacili u novi dokument. Sindikat se, naravno, nije bunio jer je riječ o odredbi koja ide na ruku zaposlenima. I Dimić, i Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, objašnjavajući razloge zbog kojih su potpisali ispravak odredbi Kolektivnog ugovora, navode kako su dodaci ugovoreni Temeljnim kolektivnim ugovorom (TKU), pa nema razloga da budu i u granskom. Prema TKU-u magistar znanosti ima pravo na uvećane plaće za osam posto, a doktor znanosti 15 posto.

Odjednom sporni dodatak za dio zaposlenih, međutim, vjerojatno bi ostao sastavni dio kolektivnog ugovora i plaća dijela zaposlenih da je cijela priča ostala ispod radara. Naime, Samostalni sindikat zdravstva u rujnu prošle godine resorno ministarstvo upoznao je s problemom obračuna plaća za radnike koji imaju pravo na uvećanje osnovice za osam posto jer centralni obračun plaća (COP) ne prepoznaje određena radna mjesta u sustavu socijalne skrbi.

U istom mjesecu se o „grešci“ oglasilo i Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora, u kojem su predstavnici sindikata i poslodavca. Vrlo jasno, Povjerenstvo tumači da zaposleni poslijediplomski specijalisti imaju pravo na uvećanje osnovice za osam posto, dok to pravo nemaju zaposleni s prediplomskim ili diplomskim studijem. Mjesec dana kasnije, Povjerenstvo daje istovjetno tumačenje na nova pitanja o provedbi kolektivnog ugovora.

S obzirom na ta tumačenja, posve je nejasno zbog čega je zaposlenima s poslijediplomskim specijalističkim studijem od ove godine oduzeto pravo na uvećanu osnovicu, osim ako ideja nije bila – manja je šteta ako dio ljudi ostane bez uvećanja plaće, nego da se to pravo proširi i u državne službe. Naime, Sindikat državnih službenika i namještenika u studenom prošle godine obratio se Zajedničkoj komisiji za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike zbog uvećanja plaće za osam posto, ako službenik i namještenik ima završen poslijediplomski specijalistički studij, odnosno preuzimanje povoljnijeg prava iz kolektivnog ugovora socijalne.

Hoće li problem završiti na sudu?

Prema riječima Siniše Kuhara, glavnog tajnika Sindikata državnih i lokalnih službenika i  namještenika, komisija nije ništa napravila te je on prošli tjedan (7. siječnja), poslao okružnicu svim povjerenicima i državnim tijelima s obrascem zahtjeva za uvećanje plaće. Dva dana kasnije u tiskanom izdanju Narodnih novina, objavljen je ispravak kolektivnog ugovora za socijalu (premda je, kako stoji, ispravak potpisan 3. siječnja). Službenički sindikat, međutim, tražit će da se svim zaposlenima u državnim službama sa završenim poslijediplomskim specijalističkim studijem isplati dodatak od osam posto retroaktivno, za razdoblje od lipnja do prosinca prošle godine, kada je dodatak isplaćivan i u socijali. Tako će nakon sedam mjeseci otkrivena „greška“ ipak izazvati dodatni trošak. Manji, ako država odluči isplatiti taj dodatak, a potencijalno već ako cijela stvar završi na sudu.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"