Vlada “aktivno” usklađuje zakonodavstvo s europskim – u novom planu je i propis koji se trebao uskladiti još prije 13 godina

Gabrijela Galić

Vlada do kraja godine u proceduru donošenja planira uputiti 45 zakona čije odredbe treba uskladiti s europskim zakonodavstvom. Osim zakona, do konca godine, u planu je izmjena i preko 40 podzakonskih akata, uglavnom pravilnika koje donose pojedina ministarstva.

Kako sama Vlada navodi u obrazloženju ovogodišnjeg „Plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije“, taj dokument „predviđa donošenje svih zakona kojima se preuzima nova pravna stečevina Europske unije gdje Hrvatska slijedom aktivnog praćenja razvoja pravne stečevine od strane nadležnih tijela državne uprave, mijenja svoje zakonodavstvo paralelno s drugim državama članicama Europske unije“.

Ukupno, prema podacima objavljenim u  planu kojeg je Vlada usvojila prošli tjedan, u nacionalno zakonodavstvo tijekom ove godine treba prenijeti odredbe iz 142 direktive ili uredbe. No koliko Vlada “aktivno” prati razvoj pravne stečevine jasno je iz činjenice da je 57 posto propisa već odavno trebalo biti preneseno u nacionalno zakonodavstvo, dok je za 43 posto EU propisa ova ili iduća godina ciljana kao krajnja godina za prijenos. U apsolutnim brojkama, Hrvatska je u godinama iza nas već trebala u svoje zakonodavstvo ugraditi odredbe iz 81 direktive ili uredbe, dok je rok usklađivanja za 61 dokument ova ili iduća godina.

Ti podaci jasno pokazuju da Hrvatska ne prati aktivno razvoj pravne stečevine. Iako je to ne opravdava, Hrvatska nije usamljena jer i druge članice Europske unije nisu dosljedne u ispunjavanju rokova prijenosa zakonodavnih odredbi u nacionalno zakonodavstvo. Zbog toga Europska komisija članice upozorava na povredu propisa, a krajnja „kazna“ je pokretanje postupka pred Sudom Europske unije.

Zbog INA-e Komisija prijetila Sudom EU

Primjerice, nakon upozorenja, Komisija je prije dvije godine pokrenula postupak protiv Hrvatske jer nije promijenila Zakon o privatizaciji INA-e koji državi omogućuje veto pri donošenju važnih odluka, a što je u suprotnosti s europskim zakonodavstvom. Lani je taj postupak zaustavljen jer je Vlada Komisiji dokazala da priprema zakonske izmjene. One se trenutno nalaze u proceduri savjetovanja i predmet su političkih rasprava upravo zbog činjenice da država gubi veto pri donošenju ključnih poslovnih odluka u tom naftnom poduzeću.

No, Zakon o privatizaciji INA-e nije predmet ovogodišnjeg zakonodavnog plana usklađivanja s pravnom stečevinom Unije. Zakon o vinu, koji je već prošao prvo čitanje u Saboru, jest. U taj dokument, primjerice, treba prenijeti odredbe iz sedam EU propisa pri čemu su dvije Uredbe trebale biti ugrađene još prije deset godina, dvije prije pet godina, jedna prije godinu dana, a dvije lani.

Hrvatska bi ove godine, prema planu Vlade, trebala dobiti i novi Zakon o službenoj statistici, a u njega će biti ugrađeni EU propisi koji su u nacionalna zakonodavstva trebali biti preneseni prije deset godina, odnosno prije četiri godine. Zakon o službenoj statistici, da ne bi bilo zabune, odavno je napisan, početkom 2015. godine prošao je i javno savjetovanje  nakon čega mu se izgubio svaki trag. Iz samog Državnog zavoda za statistiku u nekoliko su navrata ukazivali na potrebu donošenja novog zakona. Sada Vlada planira taj dokument do konca ožujka uputiti u proceduru.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, primjerice, do konca rujna planira u proceduru uputiti Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju koji je još prije šest godina trebao biti usklađen s pravnom stečevinom EU. Tada je istekao i rok za promjene u Zakonu o socijalnoj skrbi. No, i one su planirane za ovu godinu.

Čak 81 Direktiva ili Uredba trebala je već biti prenesena

Najviše usklađivanja s EU zakonodavstvom ove godine provest će se u resoru ministarstva financija koje priprema izmjene 10 zakona u koje se ugrađuju elementi iz 11 EU propisa od kojih sedam trebaju u ovoj godini biti preneseni u nacionalna zakonodavstva, dva su trebala biti prenesana lani, jedan prije šest godina, a jedan iduće godine.

Kada s podvuče crta, od 142 EU propisa s kojima se domaće zakonodavstvo u ovoj godini usklađuje, za njih 53 rok usklađenja je tekuća godina, a za osam iduća. Svi ostali propisi već su trebali biti ugrađeni, a za najveći broj – 26 – rok je bila 2016. godina. Potom slijedi 2013. godina u kojoj je trebalo prenijeti 22 propisa, 2018. godina  u kojoj je bio rok za prijenos 16 propisa, 2014. s pet propisa, 2015. i 2009. s po tri propisa…. Rekord drži propis koji je trebalo biti usklađen još 2006. godine.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"