Otkriće lažne diplome u Ministarstvu znanosti i visokog obrazovanja pokrenulo je lavinu provjera vjerodostojnosti svjedodžbi i diploma, odnosno isprava kojima se dokazuje stupanj obrazovanja i struka svih zaposlenih koji su pod ingerencijim dvoje HNS-ova ministra u Vladi. Tako je Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja zatražila da se provjere dokumeti za oko 90 tisuća zaposlenih pod tim ministarstvom, a njen kolega Predrag Štromar, ministar graditeljstva zatražio je provjeru 1.723 zaposlenih što u samom ministarstvu, a što u Državnoj geodetskoj upravi, Zavodu za graditeljstvo i Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama te za ozakonjenje nezakonito sagrađenih građevina.
„To je opsežan postupak koji će trajati najmanje godinu dana. Točan rok ne možemo sa sigurnošću procijeniti s obzirom da su neke ustanove već ranije napravile provjere, dok druge nisu“, navode iz Ministarstva znanosti. No, iako su svi ravnatelji dobili naputak da provjere dokumente stručne spreme svojih zaposlenih, pitanje je hoće li i kojom brzinom to učiniti. Naime, značajan dio obrazovnih ustanova naplaćuje takve provjere, a cijene se kreću od 25 kuna, za provjeru školske svjedodžbe, do 350 kuna za provjeru diplome, a kada se provjeravaju dokumenti izdani izvan Hrvatske to košta i preko tisuću kuna.
„Različita je praksa prilikom provjere diploma, neki fakulteti to rade besplatno, neki fakulteti na svojim web stranicama imaju popis osoba koje su na njima diplomirale, međutim svakako vjerujemo da fakulteti na provjerama diploma neće pokušati zaraditi s obzirom na rutinsku provjeru i da je cilj da se uredi sustav“, objašnjavaju u Ministarstvu znanosti. No, kako bi oni to uredili sustav, nisu nam odgovorili.
Tri lažne diplome u Ministarstvu mora i prometa, dvije u Ministarstvu financija…
Lažna diploma u Ministarstvu znanosti i visokog obrazovanja, međutim, nije jedina lažna diploma ili svjedodžba otrivena u protekle dvije godine u ministarstvima. Ukupno ih je otkriveno sedam i to tri u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, dvije u Ministarstvu financija te po jedna u ministarstvima turizma i znanosti i obrazovanja. I dok je otkriće lažne diplome u Ministarstvu znanosti i obrazovanja posljedica provjere dokumenata osobe koja je nakon trogodišnjeg rada na određeno vrijeme trebala dobiti stalan posao, u svim ostalim slučajevima do otkrića je došlo nakon provjera koje je provela Upravna inspekcija Ministarstva uprave.
Upravna inspekcija Ministarstva uprave u pravilu traži provjeru vjerodostojnosti isprava o stupnju obrazovanja i struci na osnovu predstavke ili pritužbe. Pritom, kako objašnjavaju iz Ministarstva uprave, provjerom nisu obuhvaćene pravne osobe koje imaju javne ovlasti, poput škola ili vrtića, jer to ministarstvo nije nadležno provoditi upravni niti inspekcijski nadzor nad primjenom propisa kojima se uređuju radni odnosi u tim pravnim osobama. Provjeru u tim ustanovama mogu pokrenuti tijela koja su za njih nadležna.
Ukupno 50 nevjerodostojnih diploma i svjedodžbi
No, Upravna inspekcija od travnja 2017. godine kontinuirano provodi provjeru vjerodostojnosti isprava o stupnju obrazovanja i struci, kojom su obuhvaćena sva „državna tijela te tijela i upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno službenici i namještenici tih tijela“.
Do konca prošle godine tako je otkriveno ukupno 50 nevjerodostojnih isprava – diploma i svjedodžbi – po 25 u državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne, odnosno regionalne, samouprave. Među 25 otkrivenih lažnih isprava u državnim tijelima, od kojih je jedna isprava izdana u Bosni i Hercegovini, nalazi se i sedam „lažnjaka“ u ministarstvima. Njima valja pridodati i dvije „nevjerodostojne isprave“ otkrivene u Uredu za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade.
Lažne svjedodžbe na sudovima
Na sudovima je, pak, otkriveno 10 lažnih svjedodžbi ili diploma, pri čemu najviše u Zagrebu i to na Županijskom sudu četiri, a Prekršajom sudu tri. Preostale tri nevjerodostojne isprave otkrivene su na Općinskim sudovima u Puli (jedna) i Sisku (dvije).
U Uredima državne uprave u Brodsko-posavskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji otkrivena je po jedna lažna isprava, dok su u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj županiji otkrivene dvije. U Državnom zavodu za mjeriteljstvo, pak, pao je jedan “lažnjak”.
Od 25 nevjerodostojnih svjedodžbi i diploma otkrivenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, četiri su isprave izdane u obrazovnim institucijama BiH. Prema podacima resornog ministarstva, na lokalnoj razini otkriveno je 18 krivotvorenih svjedodžbi i sedam diploma, a sve su te diplome izdane u Hrvatskoj.
Dio jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave, međutim, provjeru vjerodostojnosti svjedodžbi i diploma nije proveo. Razlog za to je, tumače, nedostatak novca jer u proračunima nemaju sredstva osigurana za tu svrhu. U nekim slučajevima problem je i što su škole u kojima su svjedodžbe izdane izgorjele tijekom rata te s njima i svi dokumenti. Problemu nedostatka novca uprava je pokušala doskočiti molbom obrazovnim institucijama da provjere ne naplaćuju, no to im nije uspjelo.
“Lažnjaka” je bilo i ranije
S lažnim diplomama ne suočava se samo aktualna vlast. Primjerice, još 2000. godine Davorko Vidović, tadašnji SDP-ov ministar rada i socijalne politike, zatražio je provjeru isprava zaposlenih u njegovom ministarstvu nakon što je otkrvena lažna diploma Žarka Radoša, imenovanog na mjesto pomoćnika ravnateljice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Godinu dana kasnije, pak, suspendiran je šef saborskog osiguranja jer je otkriveno da je njegova diploma lažna.
I prije 2000-te, a i kasnije, pojavljivali su se sporadični slučajevih lažnih diploma. No, nikada nitko nije pokušao ustrojiti sustav koji bi već pri zapošljavanju eliminirao mogućnost ulaza nevjerodostojnih isprava, kako u državne tako i u javne službe.
Na naš upit o prijedlogu nekog trajnijeg rješenja za provjeru svjedodžbi i diploma, konkretan odgovor ne daju ni Ministarstvo uprave, a ni Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja. U upravi ističu kako važećim propisima kojima se uređuju službenički odnosi u državnim tijelima i upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije propisana obveza provjere vjerodostojnosti svjedodžbi i diploma, odnosno isprava kojima se dokazuje stupanj obrazovanja i struka prilikom prijema u službu službenika i namještenika.
Svjedodžbe i diplome, odnosno isprave koje izdaju nadležne obrazovne institucije, navode u upravi, smatraju se vjerodostojnim ispravama, što znači da su isprave izdala nadležna tijela, u propisanom obliku i da dokazuju ono što se njima utvrđuje ili potvrđuje. No, ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave, „službena osoba po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke provjerit će vjerodostojnost isprave“. Moguće trajnije rješenje, prema našim saznanjima, predložio je službenički sindikat koji je nakon najnovijeg otkrića lažne diplome u Ministarstvu znanosti i visokog obrazovanja, Ministarstvu uprave uputilo prijedlog izmjene Zakona o državnim službenicima kako bi se zakonski regulirala obavezna provjera vjerodostojnsti isprava o stručnoj spremi pri zapošljavanju. Međutim, ako ta ideja i prođe, smanjit će mogućnost prevara u dijelu sustava (jer bi slično trebalo propisati i u javnim službama), iako je za vjerovati da će pokušaja i dalje biti.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija