Netom nakon parlamentarnih izbora, čitatelj Faktografa obratio nam se sa zanimljivim upitom.
Uspoređujući izborne rezultate ovogodišnjih parlamentarnih izbora s onima iz 2016. godine, utvrdio je da u njegovoj izbornoj jedinici ima 12 tisuća birača više nego na prošlim izborima, dok je na izbore izašlo 23 tisuće birača manje nego prije četiri godine. Sličan rast broja birača zabilježen je i u ostalim izbornim jedinicama.
„Je li to moguće? U zadnje 4 godine nitko nije umro niti odselio već su se samo vraćali u Hrvatsku… Jednostavno to nije moguće. Iz Hrvatske se odselilo najmanje 100 000 ljudi, imamo negativan prirodni prirast i svake godine nas je cca 20 000 manje. Nikako mi nije jasno kako je moguće da smo samo u posljednje 4 godine ostvarili rast birača za 119.873“.
Da bi došli do odgovora na pitanje kako je moguće da je broj birača u Hrvatskoj tako znatno narastao kroz četiri godine, proučili smo službene podatke i razmijenili više e-mailova s Državnim izbornim povjerenstvom i Ministarstvom uprave.
Pokazalo se da je u pitanju optička varka; broj birača nije doista znatnije narastao, samo je tako evidentiran.
Veliki rast broja birača
Kada se usporede Izvješća Državnog izbornog povjerenstva (DIP) o provedenim izborima za Sabor u 2016. godini te 2020. godini doista proizlazi da je u svim izbornim jedinicama, izuzev treće, zabilježen rast ukupnog broja birača.
U deset izbornih jedinica, prema podacima DIP-a, kroz četiri godine broj birača je povećan za 112 486. Biračko pravo na parlamentarnim izborima 2020. imalo je 3 643 765 birača, za razliku od 3 531 279 koliko ih je to pravo imalo na izborima u listopadu 2016. godine.
Usporede li se podaci za svih dvanaest izbornih jedinica, odnosno kad se pridodaju podaci o broju birača pripadnika nacionalnih manjina te birača u inozemstvu, slika je nešto drugačija. U četverogodišnjem razdoblju ukupan broj birača je smanjen za 61 845. Odnosno, u 2016. godini ukupan broj birača bio je 3 763 769, dok je ukupan broj birača na parlamentarnim izborima 2020. bio 3 701 924, proizlazi iz Izvješća DIP-a.
Podaci DIP-a ne poklapaju se s registrom birača
Pritom se podaci koje objavljuje DIP ne podudaraju s podacima kojima barata Ministarstvo uprave koje vodi registar birača, u koji se upisuju svi punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj (neovisno o tome žive li stvarno u mjestu prebivališta ili se nalaze negdje drugdje, primjerice odselili su u inozemstvo).
Prema popisu birača, na zadnjim parlamentarnim izborima bilo je ukupno 3 859 487 birača, dok ih je u 2016. godini bilo 3 799 618. U usporedbi s DIP-ovim završnim izvješćima o provedenim izborima, u registru je 157 563 birača više. U 2016. godini u registru je bilo 35 822 birača više no što navodi DIP u zaključnim podacima o provedenim izborima.
Za provedbu izbora, Ministarstvo uprave iz registra birača sastavlja popis birača. Za parlamentarne izbore u popis birača se upisuju birači koji imaju prebivalište u Hrvatskoj i imaju važeću osobnu iskaznicu te birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, ali su aktivno registrirani do dana zaključivanja popisa birača (to se odnosi na jedanaestu izbornu jedinicu).
Od Ministarstva uprave, kao i Državnog izbornog povjerenstva zatražili smo objašnjenje razlike u broju birača s kojima te dvije institucije raspolažu tim više jer su registri resornog ministarstva „baza“ iz koje DIP „vuče“ podatke.
Zbrka zbog manjinaca i dijaspore
Iz odgovora koje smo dobili evidentno je da razlika u ukupnom broju birača jednim dijelom proizlazi iz načina evidentiranja birača u jedanaestoj izbornoj jedinici, ali i načina na koji se evidentiraju birači pripadnici nacionalnih manjina u dvanaestoj izbornoj jedinici.
„Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj kako bi mogli ostvariti svoje biračko pravo moraju se aktivno registrirati do dana zaključivanja popisa birača. Zahtjev za aktivnu registraciju ne podnose birači kojima je izdana osobna iskaznica s podatkom o prebivalištu izvan Republike Hrvatske, već se ti birači po službenoj dužnosti aktivno registriraju za državu i konzularno područje prema adresi prebivališta upisanoj u osobnoj iskaznici, bez obzira imaju li interes odnosno žele li ostvariti svoje pravo glasovanja na dan izbora“, objašnjavaju iz Ministarstva uprave.
Prema popisu birača u XI. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 2016. bilo je 59 418 birača, a na izbore ih je izašlo nešto više od 21 tisuće. Popis birača za parlamentarne izbore 2020. kazuje da je u XI. zbornoj jedinici 184 822 birača. No, kao i na ranijim izborima, DIP evidentira samo one koji su izašli na izbore, a riječ je o 28 790 birača.
Tako je prema izvještaju DIP-a na parlamentarnim izborima 2016. godine i 2020. godini u XI. izbornoj jedinici izlaznost bila 100 posto jer su evidentirani isključivo birači koji su izašli na izbore, odnosno oni su prikazani kao ukupan broj birača u toj izbornoj jedinici.
Iz resornog Ministarstva uprave podsjećaju i da se broj birača utvrđen u popisu birača na dan održavanja izbora povećava ovisno o broju potvrda za glasanje izdanih na dan održavanja izbora. Za parlamentarne izbore 2020. godine na dan izbora izdano je 9 446 potvrda, od čega 607 na području Hrvatske, a ostatak u inozemstvu.
Primjerice, osobe bez važeće osobne iskaznice (što znači da nisu upisane u popis birača) mogu glasati s potvrdom koju „na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o registru birača, izdaje nadležni ured na dan održavanja izbora“. Također, birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj i koji se nisu aktivno registrirali, mogu na dan održavanja izbora glasati s potvrdom koju temeljem istog zakona, izdaju diplomatsko-konzularna predstavništva.
No broj birača koji na birališta dolaze s potvrdom nema značajan utjecaj na ukupan broj birača po izbornim jedinicama i razlike koje je naš čitatelj zamijetio.
Razlika u brojkama zbog nove metodologije
Diskrepancija u broju birača po izbornim jedinicama, odnosno mahom rast birača u deset izbornih jedinica na izborima 2020. u odnosu na izbore prije četiri godine, krije se u načinu evidentiranja birača pripadnika nacionalnih manjina u završnim izvještajima DIP-a.
Ministarstvo uprave, prema odredbama Zakona o registru birača, birače pripadnike nacionalnih manjina iskazuje „na općem izvatku iz popisa birača na kojem je za izbore za zastupnike u Hrvatski sabor naznačena i nacionalna pripadnost tih birača“. Drugim riječima, birači pripadnici nacionalnih manjina upisani su u popis birača prema mjestu prebivališta.
Državno izborno povjerenstvo također ih vodi prema izbornoj jedinici kojoj pripadaju s obzirom na mjesto prebivališta. No DIP je 2020. godine, u odnosu na parlamentarne izbore 2016. godine, promijenio metodologiju završnog izvještaja, a ta promjena za rezultat ima da je u svim i zbornim jedinicama (izuzev treće) u četiri godine došlo do rasta broja birača.
„Ministarstvo uprave objavljuje podatke o broju birača u koji broj ulaze svi birači – birači izborne jedinice i birači pripadnici nacionalnih manjina koji na dan izbora donose odluku hoće li glasati za liste izborne jedinice ili kandidate nacionalnih manjina (u dvanaestoj izbornoj jedinici)“, podsjeća DIP.
Objašnjavaju i kako je došlo do porasta broja birača po izbornim jedinicama u periodu od četiri godine.
Naime, na parlamentarnim izborima 2016. godine DIP je u rezultatima izbora po izbornim jedinicama iskazao ukupan broj birača koji su glasali u toj izbornoj jedinici, što znači da je uključio i birače pripadnike nacionalnih manjina.
Istodobno su u dvanaestoj izbornoj jedinici prikazali sve one pripadnike nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate u toj izbornoj jedinici, dakle one koji su zatražili manjinsku izbornu listu. No osim onih koji su izašli na izbore i birali kandidate u dvanaestoj izbornoj, DIP je u završni izvještaj za tu izbornu jedinicu uključio i sve „one pripadnike nacionalnih manjina koji se na izvacima iz popisa birača vode kao birači nacionalnih manjina, a nisu izašli na izbore“.
Četiri godine kasnije, odnosno na parlamentarnim izborima 2020. godine, DIP je postupio drugačije. Birače pripadnike nacionalnih manjina koji nisu izašli na izbore, prikazali su u statistici izbornih jedinica kojima pripadaju prema mjestu prebivališta. U dvanaestoj izbornoj jedinici su prikazani samo oni birači koji su glasali za kandidate u toj izbornoj jedinici.
„Dakle, razlika u DIP-ovom iskazanom broju birača 2016. i 2020. je u tome što su 2016. birači pripadnici nacionalnih manjina koji su se na izvacima iz popisa birača vodili kao birači nacionalnih, a nisu izašli na izbori, brojali u biračko tijelo dvanaeste izborne jedinice, dok su se 2020. ti birači brojali u biračko tijelo izborne jedinice [u kojoj žive]“, navodi DIP.
DIP: učinkovitiji rad biračkih odbora ratio je pojednostavljenog zapisnika
Na naš upit zbog čega je došlo do promjene u načinu iskazivanja broja birača iz DIP-a navode kako su zapisnik o radu biračkih tijela 2020. godine u odnosu na 2016. godinu u “znatnoj mjeri pojednostavili” te su ga “s obzirom na iskustva u provedbi izbora zastupnika u Hrvatski sabor 2015. i 2016. rasteretili unošenja podataka koji su imali statističko značenje, a irelevantni su za utvrđivanje rezultata izbora”.
Tako je u provedbi parlamentarnih izbora 2020. godine svaki birački odbor ispunjavao jedan zapisnik o radu, dok ih je 2016. godine ispunjavao sedam. Bez obzira na promjene u samom sadržaju, navodi DIP, zapisnik o radu biračkog odbora je i nadalje sadržavao sve propisane podatke Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za listu (I.-X. izbornu jedinicu), te za kandidate nacionalnih manjina (XII. izbornu jedinicu).
Zakonske odredbe, naime, kazuju da zapisnik treba sadržavati broj birača prema izvatku iz popisa birača; koliko je birača glasalo po izvatku iz popisa birača, a koliko na temelju potvrde nadležnog državnog tijela i koliko ukupno; koliko je birača glasalo za izbornu jedinicu prema mjestu prebivališta, a koliko za izborne jedinice za izbor predstavnika nacionalnih manjina; koliko je glasova dobila svaka izborna lista, odnosno koliko je preferiranih glasova dobio pojedini kandidat na toj listi; koliko je glasova dobio pojedini kandidat za izbor zastupnika nacionalnih manjina te koliko je glasačkih lista proglašeno nevažećima.
Iz DIP-a ističu kako je ratio pojednostavljenog zapisnika bio olakšanje rada biračkih odbora, skraćenje vremena izrade zapisnika i smanjenje broja eventualnih korekcija na zapisnicima. Tako je “jedna od ‘posljedica’ pojednostavljenja zapisnika o radu biračkog odbora i drugačiji izračun broja birača kako redovne izborne jedinice, tako i XII. izborne jedinice”.
Birači nacionalnih manjina
Prema podacima Ministarstva uprave, ukupan broj birača u dvanaestoj izbornoj jedinici na zadnjim parlamentarnim izborima bio je 295 091, a oni su evidentirani u izbornim jedinicama po mjestu prebivališta.
Prema podacima DIP-a u dvanaestoj izbornoj jedinici glasalo je 29 369 birača te je izlaznost u toj izbornoj jedinici bila 100 posto.
Istodobno, 265 722 pripadnika nacionalnih manjina koji su izašli na izbore i glasali za opće liste, ili nisu konzumirali svoje biračko pravo, ubrojeni su u podatke o biračima svake od deset izbornih jedinica.
Na izvanrednim parlamentarnim izborima 2016. godine ukupno je bilo 298 063 birača pripadnika nacionalnih manjina (statistika, broj birača po izbornim jedinicama).
Prema podacima DIP-a, koji je u dvanaestu izbornu jedinicu tada uključivao birače koji su glasali za manjinske liste i one koji nisu izašli na izbore, izlaznost je u toj izbornoj jedinici bila 17,97 posto. Na birališta je izašlo 37 959 od 211 267 birača, što znači da je 50-tak tisuća pripadnika nacionalnih manjina glasalo za opće izborne liste.
Manje stanovnika, više birača
U konačnici, razlika koju je zamijetio naš čitatelj posljedica je načina na koji je DIP 2020. godine prikazao birače pripadnike nacionalnih manjina u završnom izvještaju.
Što se tiče opće izlaznosti birača na parlamentarne izbore, ona je u 2020. godini bila 46,90 posto što je, kao što smo ranije pisali, do sada najniža izlaznost zabilježena na parlamentarnim izborima.
Činjenica da Hrvatska iz godine u godinu ima sve manje stanovnika, a na koju ukazuje čitatelj, je točna. Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku (DZS, prvi rezultati, kretanje stanovništva) u 2016. godini bilo je 4 154 213 stanovnika u Hrvatskoj. Do kraja 2019. godine broj stanovnika je, prema procjeni državne statistike, pao za 96 tisuća.
Prirodni prirast godinama ima negativan predznak pa je zadnje dvije godine bilježena negativna stopa od 3,9 dok je u 2017. godini negativna stopa bila na razini 4,1 te 3,4 u 2016. godini (DSZ, prirodno kretanje stanovništva, statistika u nizu).
Prema podacima o prirodnom prirastu, u 2016. godini umrlo je nešto više od 51,5 tisuća osoba, godinu poslije preko 53,4 tisuće, dok je u 2018. broj umrlih bio 52,7 tisuća, a u prošloj godini gotovo 51,8 tisuća.
Ne treba, pritom, zaboraviti da svake godine određeni broj građana postaje punoljetan te time ostvaruje biračko pravo. Tako je 2016. godine nešto više od 48,3 tisuće osoba imalo 18 godina, da bi u 2017. godini bilo 45,1 tisuća osamnaestogodišnjaka, a u 2018. godini 43,7 tisuća. Za prošlu godinu tih podataka još nema (DZS, priopćenja o procjeni stanovništva).
