Jurčić: Hrvatska ima cijenu plina nižu od ostatka Europe, ali problem su plaće

Gabrijela Galić

Stare Europske zemlje imaju 20-30 posto više cijene energenta. Budući da se mi harmoniziramo i ulazimo u jedinstveno energetsko tržište Europe prirodna stvar je da dolazi do izjednačavanja cijena energenata. Razlika u cijeni je ovisno o cijeni transporta ili nečem drugom, ali to ne mijenja bitno cijenu. S druge strane nije problem cijene energenata nego je u Hrvatskoj problem visina dohotka, odnosno plaće ili mirovine građana. Kad se usporedi koliko kWh električne energije ili plina možemo kupiti iz mirovine ili plaće onda je to nekoliko puta manje nego to može kupiti jedan prosječni Europljanin“, kazao je Ljubo Jurčić profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gostujući danas u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro Hrvatska.

Dodao je pritom i kako je prosječna cijena rada proizvodnog radnika u Hrvatskoj 10 eura po satu, dok je taj prosjek na razini EU 30 eura po satu, a u razvijenim zemljama EU-a i do 40-50 eura po satu. Tu izvire problem, smatra Jurčić, objašnjavajući kako Hrvatska nema politiku razvoja dizanja plaća te se pazi na svaku kunu, a kada „poskupi električna energija ili plin onda to pogađa većinu građana“.

Cijene plina rastu

Tvrdnja da je cijena energenata, i električne energije i plina, u Hrvatskoj niža nego u starim članicama EU stoji. To pokazuju i zadnji dostupni podaci Europskog statističkog ureda (EUROSTAT). Na razini 28 članica Unije prosječna cijena plina za krajnjeg potrošača u prvom kvartalu prošle godine iznosila je 0,06 eura po kWh (kilovatsatu), dok je u Hrvatskoj iznosila 0,04 eura po kWh kao i u, primjerice, Bugarskoj, Slovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj.

Istodobno, prosječna cijena plina za krajnjeg potrošača u eurozoni iznosila je 0,07 eura po kilovatsatu. Za plin najviše – 0,11 eura po kWh – plaćaju kućanstva u Švedskoj, a potom u Danskoj (0,09 eura po kWh), dok kućanstva u Nizozemskoj i Portugalu plaćaju 0,09 eura po kWh. Cijena plina za kućanstva u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Austriji u prvom kvartalu prošle godine bila je na razini 0,07 eura po kWh. Rumunji, prema zadnjim statističkim podacima plaćaju najnižu cijenu plina – 0,03 eura po kWh.

Cijene i plina i električne energije u Hrvatskoj proteklih više od 10 godina postupno rastu, što je posljedica harmonizacije koju spominje Jurčić. To je vidljivo iz višegodišnjih statističkih podataka o kretanjima cijena kako električne energije tako i plina (iako se u ovom slučaju kao obračunska jedinica ne koristi kWh već GJ).

Satnica radnika u Hrvatskoj tri puta je manja od satnice radnika u Njemačkoj

Kada se, pak, uspoređuje cijena rada u Hrvatskoj u odnosu na ostatak EU, točni su podaci o našim nižim zaradama o čemu je Faktograf i ranije pisao. Prosječna satnica u 2017. godini u Hrvatskoj je iznosila 10,64 eura, a na razini EU 26,76 eura. Hrvatski radnik istodobno je bio 3,2 puta jeftiniji od njemačkog koji je po satu zaradi 34,09 eura.

Cijena plina za građanstvo u Hrvatskoj poskupljuje s prvim danom travnja za 6,9 posto, a prema prvim izračunima mjesečni računi bi na razini cijele zemlje rasli 20-tak kuna u što građane uvjerava i Tomislav Čorić, ministar energetike. Pritom, ministar ističe i kako građani povećanje cijene plina neće previše osjetiti i to zbog jačeg pozitivnog učinka porezne reforme i smanjenja PDV-a na pojedinu hranu. Smisao smanjenja  PDV-a na pojedine proizvode, međutim, trebao je biti rast raspoloživog dohotka građana. Ako će iz tog „oslobođenog“ dohotka pokrivati više cijene energenata, onda nema govora o rastu raspoloživog dohotka građana.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"