Aktualno

Ublaženom Direktivom o autorskim pravima kreće se na internetske gigante

Pixabay

Nakon tri dana pregovora iza zatvorenih vrata u Strasbourgu, članovi Europskog parlamenta i diplomati država članica EU usuglasili su konačni nacrt Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu oko koje se dvije godina vodila velika lobistička bitka. Pregovori su gotovo propali jer se dvije najsnažnije zemlje – Njemačka i Francuska – nisu mogle dogovoriti trebaju li stroga pravila vrijediti za manje internetske platforme, ali je pronađen kompromis pa će platforme čiji su godišnji prihodi manji od 10 milijuna eura, imaju manje od pet milijuna korisnika i nisu aktivne više od tri godine, biti pod manje strogim nadzorom regulatornih tijela.

Malima ne pakovati

Time je EU odgovorila na kritike da će Direktiva značiti i kraj malih internetskih platformi koji nemaju snage pregovarati s velikim internetskim divovima, niti resursa za postavljanje softvera za filtriranje sadržaja kako bi se mogao naplatiti. Mali nisu obavezani uvoditi softvere za prepoznavanje sadržaja.

Upravo je obaveza uvođenja filtera, kojeg regulira članak 13. Direktive, posebno zasmetao udrugama za promicanje slobode interneta jer smatraju da će dovesti do još veće cenzure jer su internetski servisi prema njemu obavezni uvesti automatsko prepoznavanje i filtriranje postavljenih sadržaja na stranicama, a to znači kontrolu nad svime što građani Unije postavljaju na stranice.

Protivnici Direktive upozoravali su da se više neće moći legalno raditi popularni „memovi“ ili parodije, ali je Axel Voss, izvjestitelj Europskog parlamenta o Direktivi i član Odbora za pravna pitanja što ga čini najvažnijim čovjekom za konačni tekst Direktive, izjavio da će se i dalje moći besplatno dijeliti, sve dok ne služe u komercijalne svrhe.

Moćni Google prijeti

Sporan je i članak 11. koji propisuje plaćanje naknade internetskih servisa za svaku postavljenu poveznicu na vijest do 20 godina starosti. Komisija se nada da će tako novac doći do izdavača, odnosno kreatora originalne vijesti.
Kako navode na stranicama organizacije Europska digitalna prava (EDRi), novac ne samo da neće doći do izdavača, nego će internetski servisi predvođeni moćnim Googleom jednostavno isključiti brojne portale ili vijesti kako bi uštedjeli na troškovima, što će u konačnici dovesti do propasti manjih portala, a čitatelji neće moći doći do bitnih informacija. Vijesti će, upozoravaju, dolaziti samo od velikih izdavača što će dovesti do nestanka pluralizma i mnogo veće mogućnosti manipulacije javnim mnijenjem. Google je ranije zaprijetio da će ukinuti uslugu Google News na području EU ako se uvede Direktiva, ali je u četvrtak poručio da će pročitati tekst pa donijeti sud i daljnje korake.

Voss smatra da je dogovor o Direktivi „korak naprijed u ispravljanju situacije da nekoliko kompanija zarađuje ogroman novac bez da propisno plati tisućama kreativaca i novinara o čijem stvaraju ovisi“. Činjenica je da internetske kompanije zarađuju na tuđem autorskom radu i tuđim osobnim informacijama. Prihodi od oglašavanja, primjerice, čine između 88 i 99 posto svih prihoda Googlea, a u Hrvatskoj već sada uzima pola oglašivačkog kolača.

Eurozastupnica Julia Reda smatra da je Direktiva korak u pogrešnom smjeru i da će značiti kraj tisućama malih platformi, pa i interneta kakvog poznajemo te je najavila nastavak borbe protiv Direktive.

Udarci gigantima

Politico je, međutim, upozorio na jednu drugu stvar. Pustimo po strani pojmove oko kojih se vode žučljive debate kao što su “rudarenje podataka”, “srodna prava”, “filteri” i slično, navodi Politico, jer iza svega se krije mnogo dalekosežniji zaključak: čini se da se još jedino Europska unija uspijeva efikasno suprotstaviti velikim tehnološkim kompanijama koje sebi dopuštaju sve veće svinjarije s podacima građana, zarađujući na grbači onih koji stvaraju.

EU im svako malo odreže kazne koje se mjere u milijardama eura zbog kartelskog udruživanja ili nezakonitog praćenja korisnika, a onda im je zadala udarac donošenjem Direktive o zaštiti osobnih podataka (GDPR) koja propisuje kazne i do četiri posto godišnjih prihoda. Posebno se to odnosi na Google ili Facebook koji žive od trgovanja osobnih podataka korisnika. Direktivom o autorskim pravima uslijedio bi još jedan snažan udarac tehnološkim divovima od kojih se očekuje da barem djelić svojih enormnih prihoda podijele s onima od kojih zarađuju ogroman novac, a uskoro bi mogao uslijediti i treći udarac uvođenjem jedinstvenog digitalnog poreza, o čemu se u EU već neko vrijeme raspravlja. Posebno je u tome agilna Francuska, koja je najavila da će ga sama uvesti ako se EU uskoro ne dogovori o njegovom uvođenju, čemu se protive skandinavske zemlje.

Prazna puška

Prijetnje Facebooka ili Googlea da će uzvratiti ukidanjem brojnih usluga krisnicima u EU, zapravo je prijetnja praznom puškom, jer kako Politico primjećuje, usprkos narativu o padu moći EU, i istovremenom rastu Kine ili Indije, EU sa svojim i dalje dovoljno bogatim kupcima i tržištem od pola milijarde stanovnika, krucijalno je za američke kompanije, a posebno se to odnosi internetsko trgovanje i plasiranje oglasa.

Stoga Politico zaključuje da je donošenjem Direktiva jedino na gubitku može biti – Silicijska dolina.

Prijedlog Direktive mora usvojiti Europski parlament i sve zemlje članice, koje će nakon toga na raspolaganju imati dvije godine za implementaciju u nacionalna zakonodavstva.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.