Hrvatska narodna banka (HNB) nakon višekratnog izražavanja zabrinutosti zbog vrlo visokog rasta gotovinskih kredita s relativno dugim ročnostima, poduzela je danas mjere za ublažavanje rizika pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita. Svim kreditnim institucijama HNB je izdao Preporuku o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima. Bankama je, pritom iznijela i zahtjev da u internom postupku procjene adekvatnosti kapitala uključe sve rizike koji proizlaze ili mogu proizaći iz gotovinskih nenamjenskih kredita koji su, u mnogim slučajevima – jer ih je lakše realizirati – zamjena za stambene kredite.
Nenamjenski gotovinski krediti, prema podacima Središnje banke, dosegli su razinu od gotovo 40 posto ukupnog zaduženja kućanstava na kraju prošle godine.
Kreditna živost nije neočekivana s obzirom na oporavak gospodarstva u proteklim godinama. No, dugoročno ona može biti opasna jer u slučaju da se ponovi kriza, kao ona u razdoblju od 2008. do 2013. godine, veliki dio tih kredita građani neće moći vraćati i zapast će u nelikvidnost. Pritom ne treba smetnuti s uma da je domaće gospodarstvo polako počelo usporavati.
Hrvatski registar obaveza po kreditima zbog GDPR-a praktično ne radi
Bujanju nenamjenskih gotovinskih kredita vjerojatno je pridonijela i činjenica da Hrvatski registar obaveza po kreditima (HROK) od 25. svibnja prošle godine, kada je na snagu stupila Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), praktično ne radi. Točnije, „privremeno ne izrađuje kreditna izvješća“ za građane te obrte, OPG-ove i slobodna zanimanja, odnosno fizičke osobe koje obavljaju poslovnu djelatnost dok se za pravne osobe podaci i dalje razmjenjuju.
„U tehničkoj i regulatornoj prilagodbi svog poslovanja, HROK želi otkloniti svaku potencijalnu nejasnoću u budućoj primjeni GDPR te će nastaviti s poslovanjem u punom opsegu svoje registrirane djelatnosti odmah nakon zadovoljavajuće prilagodbe novom propisu“, naveo je HROK u svibnju prošle godine.
Iako je od tada prošlo više od devet mjeseci, ništa se nije promijenilo, pa HNB upozorava da je dodatan izvor rizika činjenica da HROK još uvijek nije nastavio s radom, pa je „pravo stanje ukupnog duga tražitelja kredita, ali i njegove sposobnosti servisiranja tog duga, teško točno utvrditi“.
Kada će se HROK u potpunosti tehnički prilagoditi GDPR-u, nepoznanica je iako su izradili Nacrt Kodeksa ponašanja z djelotvornu primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka u kreditnim institucijama (GDPR). Taj dokument, kako su nam odgovorili iz HROK-a, Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) predan je sredinom listopada prošle godine.
„Uskoro se nadamo da ćemo održati i sastanak s Agencijom u vezi ovog pitanja“, navode u HROK-u. Podsjećaju i da je na inicijativu Hrvatske udruge banaka (HUB) i HROK-a Ministarstvo financija u plan ovogodišnjeg rada uvrstilo izradu Zakona o kreditnom registru, „tako da se pitanje rada Registra u nekom roku, može urediti i tim Zakonom“.
U ovoj godini, međutim, teško je očekivati da će pitanje registra kreditnih dužnika biti zaokruženo. Planom zakonodavnih aktivnosti Vlade, Zakon o kreditnom registru na red će doći tek u zadnjem kvartalu godine te je pitanje hoće li na snagu stupiti u idućoj godini. A dok se to pitanje ne riješi, gotovinski krediti vjerojatno će i dalje biti u uzlaznoj putanji. Zbog toga je zabrinut i HNB koji ističe kako dodatni rizik predstavlja činjenica da HROK „još uvijek nije nastavio s radom, pa je pravo stanje ukupnog duga tražitelja kredita, ali i njegove sposobnosti servisiranja tog duga, teško točno utvrditi“.
Gotovinski nenamjenski krediti lani povećani za 5,4 milijarde kuna
Gotovinski nenamjenski krediti, naime, u protekle dvije godine ključni su razlog jačanja zaduživanja kućanstava kod kreditnih institucija i predstavljaju gotovo dvije trećine ukupnog povećanja zaduživanja kućanstava u bankama. Tijekom prošle godine, gotovinski nenamjenski krediti povećani su za 5,4 milijarde kuna. Kako navodi HNB, taj rast, uz zabilježeni rast od 2,9 milijardi kuna u 2017. i 1,7 milijardi kuna godinu dana ranije, jasno ukazuje na značajno intenziviranje ovog oblika kreditiranja. U ukupnoj zaduženosti građana tako su gotovinski nenamjenski krediti na kraju prošle godine predstavljali gotovo 40 posto ukupnih kredita građanima. Usporedbe radi, njihov udio u ukupnim kreditima građana na kraju 2017. godine iznosio je 33 posto.
Iako rizike tog kreditiranja donekle ograničava činjenica da je uglavnom riječ o kunskim kreditima uz fiksnu kamatnu stopu, HNB upozorava da pri njihovom odobravanju banke primjenjuju blaže standarde utvrđivanja kreditne sposobnosti nego kod stambenog potrošačkog kreditiranja. „Tako banke u nekim slučajevima odobravaju skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i kada procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti“, naglašava HNB, jasno pritom ukazujući da zadnje dvije godine najbrže rastu nenamjenski krediti bez zaloga te oni s izvornim rokovima dospijeća od deset godina, čiji su odobreni iznosi mnogo veći od iznosa kredita s kraćim rokovima dospijeća. Ti krediti po svom karakteru „nisu pravi potrošački krediti, već vjerojatnije služe kao supstituti za druge vrste kredita (stambene) čiji su uvjeti odobravanja stroži“.
Zabrinuta i Europska komisija
Na povećanje novih kreditnih zaduženja kućanstava, pri čemu se misli na sva kreditna zaduženja, a ne samo gotovinske kredite, ukazala je i Europska komisija u ovogodišnjem Izvješću za Hrvatsku s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i uklanjanju makroekonomskih neravnoteža. Među ostalim, u tom se dokumentu navodi da je dug kućanstava kao postotak BDP-a stagnirao u prošloj godini, dok su se nova zaduženja počela povećavati i to za tri posto u prvih devet mjeseci prošle godine u odnosu na godinu ranije. Komisija primjećuje i da su se uvjeti kreditiranja u protekle dvije godine postrožili, ali snažna konkurencija u bankarskom sektoru, sve manji troškovi bankarskog financiranja i očekivani rast još uvijek pridonose boljoj ponudi kredita. S druge strane, potražnja za kreditima je veća jer su sve bolji uvjeti na tržištu rada i veće plaće pridonijeli većem povjerenju potrošača.
To će se povjerenje rasplinuti u slučaju da gospodarstvo počne tonuti. Značajan dio kredita postat će nenaplativi uteg oko vrata i kućanstvima, ali i bankama. Stoga ne čudi da HNB od banaka traži strože uvjete za podizanje nenamjenskih gotovinskih kredita kako bi se usporio „rast rizika u bankama“, a građane usmjerilo na „razboritost pri zaduživanju“.
