Maras 2019. protiv Marasa 2014.: SDP-u se više ne sviđa njihov Zakon o radu

Gabrijela Galić

„SDP traži da se period rada na određeno vrijeme skrati na jednu godinu umjesto tri. Godina dana sasvim je dovoljna da tvrtke i poslodavci vide zadovoljavaju li radnici kvalitetom obavljanja posla, pa nema nikakva razloga da to razdoblje traje tri godine. Riječ je o vrlo jednostavnoj i efikasnoj mjeri, bila bi poticajna za mlade ljude, kao i one koji duže vrijeme ne mogu naći posao, kako bi našli neku formu sigurnosti, a poslodavce ne bi koštala ništa”, poručio je Gordan Maras predstavljajući u četvrtak zajedno sa Sašom Đujićem prijedlog Kluba zastupnika SDP-a za izmjenu Zakona o radu (ZOR).

“Ugovori na određeno vrijeme zakonom su predviđeni kao iznimka, privremena mjera, ali kod nas su postali pravilo. To je samo izlika poslodavcima da lakše daju otkaze i mijenjaju radnike”, upozorio je Đujić. Pritom ističe i da su glavni motivi iseljavanja mladih i radno sposobnih, potplaćenost rada, nestabilnost i nesigurnost radnih mjesta.

Upravo je SDP donio ovakav zakon

Priliku za ograničavanjem rada na određeno vrijeme SDP je imao 2013. godine kada je njegova koalicijska Vlada predložila snažnu fleksibilizaciju ZOR-a te su otvoreni pregovori sa socijalnim partnerima (sindikatima i poslodavcima). Sindikati su u nekoliko navrata pregovore napustili, a u veljači 2014. kada je zakon bio u prvom saborskom čitanju organizirali štrajk i prosvjed. Novi zakon izglasan je u srpnju i u primjeni je od kolovoza 2014. godine.

Tim zakonskim izmjenama dotaknut je i rad na određeno vrijeme, odnosno dodatno je liberaliziran, a danas imamo siuaciju da svaki četvrti radnik u zemlji radni na određeno vrijeme. Iako su sindikati tražili ograničavanje rada na određeno vrijeme na godinu dana, što danas predlaže SDP, to im nije prošlo. Štoviše, u specifičnim slučajevima rad na određeno omogućen je u i periodu dužem od tri godine.

U osnovi, ZOR propisuje da se ugovor na određeno vrijeme može iznimno sklopiti „za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja“. Poslodavac s istim radnikom, pritom, smije sklopiti uzastopni ugovor o radnu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog, a ukupno trajanje „svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom“.

Prvi ugovor na određeno može biti i doživotan

Međutim, zakonska ograničenja ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme što u praksi znači da se radniku u startu može ponuditi, trogodišnji, petogodišnji, desetogodišnji ili, možda, doživotni ugovor na određeno vrijeme. Ta je novina uvedena kako bi se obuhvatilo zapošljavanje na projektima za koje je poznato koliko će trajati.

Sam Maras, koji je u vrijeme donošenja novog ZOR-a bio ministar poduzetništva i obrta, komentirao je tadašnje akcije sindikata protiv izmjena radnog zakonodavstva navodeći kako Vlada čiji je član štiti radnike i „te izmjene zakonodavstva nisu toliko na štetu radnika“ jer će izmjenama radnog zakonodavstva situacija u „Hrvatskoj biti identična Njemačkoj“. Dodao je tada i kako Hrvatska „a pogotovo dok je SDP na vlasti, neće ići na štetu radnika i neće dozvoliti  da radnici budu nezaštićeni“. Pet godina kasnije, međutim, u ime Kluba SDP-a predlaže ograničavanje jedne od odredbi ZOR-a koja je predstavnicima radnika bila sporna i kod te zadnje dublje izmjene ZOR-a, kao i kod svih ranijih zadiranja u taj zakon.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"