Pavić: U četiri godine zaposlili smo 100 tisuća ljudi, samo lani 71 tisuću

K.B.

Tijekom protekle četiri godine, odnosno od kraja 2014. do kraja 2018., u Hrvatskoj se zaposlilo 100.000 ljudi, a samo lani zaposleno je njih čak 71.000… Rezultati su to, barem dijelom, aktivne politike zapošljavanja koju, uz pomoć Europskog socijalnog fonda, provodi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, pohvalio se na konferenciji “Zaposli se u Hrvatskoj” ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Uvidom u podatke Državnog zavoda za statistiku, utvrdili smo kako je u prosincu 2018. bilo zaposleno 102.574 osoba više nego u prosincu 2014. godine.

 

S obzirom na oporavak od gospodarske krize, porast broja zaposlenih tijekom proteklih godina nije začuđujući.

 

Podatak da je lani zaposleno 71.000 osoba nije točan jer je stvarna brojka, prema Državnom zavodu za statistiku, manja, odnosno iznosi 60.591 osobu.

Ministar je rekao da su za porast broja zaposlenih dijelom zaslužne i aktivne mjere zapošljavanja. Riječ je o ukupno jedanaest mjera.

Mjerama aktivne politike zapošljavanja „Od mjere do karijere“ koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje tijekom 2018. godine ukupno je bilo obuhvaćeno 68.045 osoba. Ta brojka obuhvaća 31.110 korisnika iz 2017. godine, a koji su mjere koristili i tijekom 2018. godine i 36.935 novouključenih korisnika u 2018 godini.

 

“Cilj mjera aktivne politike zapošljavanja je zaposliti mlade ljude putem ugovora o radu. U zadnje dvije godine Vlada je izdvojila 4,5 milijarde kuna za zapošljavanje i dodatne 2 milijarde ove godine od čega 1,5 milijardi za mjere aktivne politike zapošljavanja i 500 milijuna iz Europskog socijalnog fonda za specijalizirane programe zapošljavanja. Jedna od najpopularnijih mjera je samozapošljavanje koja potiče poduzetnički duh, a koja je u zadnje dvije godine postala najpopularnija mjera s iznosom potpore višom nego u drugim zemljama. U 2018. godini samozapošljavanje je koristilo više od 6.400 osoba, a mjera je pokazala dobre rezultate jer nakon godine dana više od 80% korisnika nastavi svoje poslovanje, a 50% njih već u prvoj godini imaju jednog ili više zaposlenih. Otpočetka smo si postavili za cilj privremeno zapošljavanje u javnom sektoru koje je bilo dominantno do 2016. godine kroz mjeru SOR, pretvoriti u stalno zapošljavanje u privatnom sektoru kroz mjere samozapošljavanje i potpore za zapošljavanje, odnosno pripravništvo”, odgovorili su Faktografu iz Ministarstva te dodaju:

„Ističemo i mjeru pripravništvo koja je namijenjena poslodavcima u privatnom sektoru koji žele privući mlade, visokoobrazovane ljude i žele im dati iznadprosječne plaće, država im pokriva 50% ukupnog troška plaće (bruto II) za svakog pripravnika. Od početka prošle godine potpore za zapošljavanje i pripravništvo značajno rastu, a stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) značajno opada. Tako je u mjeru SOR u 2016. bilo uključeno oko 15.000, 2017. oko 10.000, prošle godine nešto više od 5.000, a ove godine nam je cilj taj broj svesti na ne više od 3.000, dok je u mjere potpore za zapošljavanje i potpore za zapošljavanje pripravnika u 2018. i prva tri mjeseca ove godine uključeno više od 10.000 osoba“.

I dok iz Ministarstva nabrajaju samo pozitivne strane, Europska komisija, kako smo nedavno pisali, uočila je i brojne nedostatke.

„Učinkovitost mjera aktivne politike tržišta rada za ranjive skupine trajni je problem“, ustvrdila je to EK u ovogodišnjem Izvješću za Hrvatsku u kojem se ocjenjuje napredak provedbe strukturnih reformi te sprječavanje i uklanjanje makroekonomskih neravnoteža, dokumentu koji se objavljuje u sklopu Europskog semestra, pisao je ranije Faktograf.

Tvrdnju ministra Pavića da je u zadnjih četiri godine zaposleno 100 tisuća osoba, od kojih 71 tisuća lani te da je dio novozaposlenih posao pronašao zahvaljujući mjerama za zapošljavanje ocijenili smo s „tri kvarta fakta“.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"