Pod povećalom

Agencijski rad: tri po tri mjeseca – i tako dočekaju jubilarnu desetogodišnjicu

pixaby

Agencijski radnik, odnosno ustupljeni radnik, najčešće je star 25 do 34 godine, ima završenu gimnaziju, strukovnu ili umjetničku srednju školu, a ugovor o radu mahom potpisuje na period od tri mjeseca, pokazuje to prvo javno objavljeno Izvješće o agencijskom radu.

Lani je posredstvom agencija za privremeno zapošljavanje radilo 18.159 radnika, prema podacima koje je Ministarstvu rada i mirovinskog sustava dostavilo 114 od ukupno 187 agencija za privremeno zapošljavanje. Najveći broj agencijskih radnika radio je na jednostavnim poslovima u rudarstvu, građevinarstvu, proizvodnji i prometu. Podaci resornog ministarstva kazuju i da je velik broj ustupljenih radnika tijekom prošle godine radio u jednostavnim uslužnim zanimanjima, kao što su čistači, perači, kućne pomoćnice, ali i u telekomunikacijama.

U najgore tri godine – od 2013. do 2016. broj agencijskih radnika 18 puta veći

Agencije su od 2013. godine obavezne resornom ministarstvu dostavljati sve relevantne podatke o radnicima koje ustupaju poslodavcima. Do ove godine podatke su dostavljale pisanim putem do kraja ožujka, a od ove godine sve se obavlja elektroničkim putem i to do kraja siječnja. Na osnovu tih podataka nastalo je i „prvo u nizu godišnjih izvješća“ na temelju kojih će se, kako se navodi u tom dokumentu, moći pratiti učinci zakona na pojavu agencijskog rada i „postizanja s time vezanih ciljeva tržišta rada“.

Daleko od toga da resorno ministarstvo i do sada nije moglo pratiti podatke o agencijskom radu, čiji je rad liberaliziran izmjenama Zakona o radu koji je u primjeni od kolovoza 2014. godine. A ti učinci su dosta poražavajući. Tako je u 2013. godini, kada su vrijedila nešto čvršća pravila za angažman agencijskih radnika, putem agencija za privremeno zapošljavanje bilo angažirano 1.098 radnika i većinom su bili zaposleni na neodređeno vrijeme. No, do konca 2016. godine broj agencijskih radnika porastao je 18 puta – na 19.327 radnika, pri čemu su mahom svi bili zaposleni na određeno vrijeme, dok je gotovo svaki sedmi radnik radio u nepunom radnom vremenu.

Broj agencijskih radnika koji rade manje od 40 sati tjedno značajno je rastao u razdoblju od 2013. godine, kada je tako radio svaki 22. agencijski radnik.

Lani je ipak došlo do smanjenja broja agencijskih radnika koji rade u nepunom radnom vremenu, odnosno tako je radio svaki 18. radnik.

O agencijskom radu nema podataka za 2017. godinu, jer se u toj godini većina agencija oglušila na obavezu te resornom ministarstvu nisu dostavile propisane informacije o broju angažiranih radnika, vrstama ugovora, radnom vremenu, materijalnim pravima poput božićnice, regresa, prijevoza, jubilarnih nagrada… Zbog čega se to dogodilo, međutim, iz resornog ministarstva nisu odgovorili. Ono što je sigurno, na neposluh agencije zasigurno nisu natjerali komplicirani propisi jer se oni nisu mijenjali u odnosu na ranije godine.

Jubilarnih deset godina ustupanja poslodavcima “proslavilo” 229 radnika

Aktualni podaci o agencijskom radu ukazuju kako je u odnosu na 2016. godinu došlo do smanjenja broja radnika koje agencije ustupaju korisnicima što je dijelom i posljedica iseljavanja radne snage. No, kako podataka za 2017. godinu nema, teško je procijeniti je li riječ o trendu, odnosno je li 2016. godina bila vrhunac nakon kojeg dolazi do smanjivanja broja ustupljenih radnika.

Agencijski rad jedan je od nesigurnih oblika rada, koji su u Hrvatskoj u porastu. Primjerice, udio ugovora na određeno vrijeme kod nas je 17,5 posto, dok je na razini Europske unije 11,3 posto. Da je nesigurni agencijski rad za neke radnike dugogodišnja sudbina jasno je i iz podataka o materijalnim pravima (božićnice, regresi, prekovremeni, jubilarne nagrade) koja im se isplaćuju. Tako je 229 radnika koje agencije ustupaju poslodavcima uspjelo skupiti najmanje 10 godina staža te su im isplaćene jubilarne nagrade. Agencijskim radnicima mahom se pokrivaju troškovi prijevoza na posao i s posla, no to materijalno pravo ipak je nedostupno za nepunih 4,5 tisuća agencijskih radnika. Božićnicu primi svaki četvrti, a regres tek svaki jedanaesti agencijski radnik.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.