U mandatu ove vlade neće biti postignut rast od pet posto BDP-a

Gabrijela Galić

Najnovijim makroekonomskim predviđanjima Vlada Andreja Plenkovića ponovo blago korigira projekcije gospodarskog rasta naniže, a s obzirom na očekivano malo usporavanje evidentno je da do kraja mandata neće ispuniti jedno od predizbornih obećanja – rast BDP-a od 5 posto.

Domaće gospodarstvo – nakon što je šest godina bilo u minusu – od 2015. godine ostvaruje pozitivan rast. Tako je u 2015. godini gospodarstvo raslo 2,5 posto, godinu dana kasnije nešto snažnije, 3,6 posto, dok je prema privremenim podacima u 2017. godini BDP rastao 2,9 posto, a prošle godine 2,6 posto. Ni u ovoj, a niti u naredne tri godine, projekcije rasta BDP-a ne prelaze 2,5 posto.

„Tijekom 2018. godine nastavljena su pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti započeta u 2015., nakon šestogodišnje recesije. Realni BDP iznosio je 2,6 posto, prvenstveno potaknut domaćom potražnjom“, navodi Vlada u Programu konvergencije za razdoblje 2019.-2022. godine, jednim od dokumenata koje u sklopu europskog semestra predaje Europskoj komisiji.

Pritom, Vlada objašnjava kako se u srednjoročnom razdoblju očekuje nastavak gospodarskog rasta po neznatno usporavajućim stopama u uvjetima „zadržavanja pozitivnog jaza bruto domaćeg proizvoda“. Iako je u studenom prošle godine Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, koje su podloga za izradu državnog proračuna, predviđala blagi nastavak rasta BDP-a, u ovoj godini od 2,7 posto, najnovijim makroekonomskim prognozama računa na blago usporavanje gospodarstva u odnosu na prošlu godinu. Tako vladine projekcije kazuju da će rast u ovoj godini iznositi 2,5 posto, a u idućoj će usporiti na 2,4 posto (s ranije projiciranih 2,5 posto), dok bi rast u 2021. godini bio 2,3 posto (umjesto ranije projiciranih 2,5 posto).

„U usporedbi s posljednjim makroekonomskim projekcijama Vlade RH iz studenog 2018. godine, projekcija rasta BDP-a u ovom makroekonomskom okviru korigirana je blago naniže u svim godinama projekcijskog razdoblja, a ponajviše u 2019. Navedena negativna korekcija prvenstveno je posljedica nepovoljnijih ostvarenja 2018. u domaćem gospodarstvu, i to ponajviše izvoza roba te privatnih investicija, te ispravka naniže očekivanja dinamike inozemne potražnje za robama i uslugama, kao i svjetske trgovine“, objašnjava Vlada u Programu konvergencije.

Najveća korekcija naniže kod izvoza roba i usluga

Promatrano prema doprinosima BDP-u, najveća korekcija naniže obavljena je kod projekcije izvoza roba i usluga „u svim godinama projekcijskog razdoblja, a posebno u prvoj, pod utjecajem znatnog slabljenja očekivane dinamike izvoza roba te blagog slabljenja dinamike izvoza usluga“.

Posljedica je to i usporavanja europskog gospodarstva, a posebno talijanskog i njemačkog tržišta kojima je hrvatsko gospodarstvo orijentirano. Italija je u recesiji, dok je Njemačka značajno smanjila projekcije gospodarskog rasta.

Za ispravak izvoznih usluga na niže dominantnu ulogu ima i „korekcija inozemne turističke potražnje za domaćim uslugama“. Odnosno manji interes turista za Hrvatskom.

„U manjoj mjeri je naniže korigirana i projekcija doprinosa bruto investicija u fiksni kapital, naročito u 2020. i 2021. godini, prvenstveno kao posljedica ispravka naniže dinamike investicija privatnog sektora, u uvjetima slabijih ostvarenja u odnosu na ranija očekivanja, sporijeg rasta BDP-a nego u prijašnjem razdoblju te lošijih očekivanja o kretanju buduće potražnje. S druge strane, dinamika investicija javnog sektora ubrzana je u 2019. i 2020. godini pod utjecajem očekivanja intenzivnijeg priljeva kapitalnih EU fondova“, objašnjava Vlada.

Osobna potrošnja raste

Osobna potrošnja, pak, korigirana je naviše uslijed „povoljnih ostvarenja s kraja 2018., niže očekivane inflacije u čitavom razdoblju, a posebno u 2019. te blagog ubrzanja dinamike naknada zaposlenicima prema kraju promatranog razdoblja“. Domaća potražnja tako će, priznaje Vlada, i dalje biti isključivi nositelj gospodarskog rasta u srednjoročnom razdoblju.

Kada se sve zbroji i oduzme, gospodarstvo bi s obzirom na ranija ostvarenja i projekcije, moglo prosječno rasti 2,9 posto. Ako se u tu računicu ubaci i iduća godina parlamentarnih izbora i kraja mandata ove vlade, prosječan rast gospodarstva bit će 2,8 posto. Pritom, unatoč najavi da će do kraja mandata osigurati rast gospdoarstva po stopi od pet posto, Vlada niti u jednoj od svojih projekcija od 2016. na ovamo niti u jednoj godini nije računala na tako značajan gospodarski rast. Najoptimističnija je bila uoči izrade proračuna za 2017. godinu kada je za tu, kao i 2018. godinu, predviđala rast od 3,2 posto, a za tekuću godinu 3,3 posto, no u međuvremenu je apetite smanjila.

Ono što bi, međutim, moglo i dalje značajnije rasti je BDP po glavi stanovnika, dobrim dijelom zbog iseljavanja. Tako je 2016. u Hrvatskoj bilo 4.176 milijuna stanovnika, a BDP po glavi stanovnika iznosio je 11.180 eura. Godinu dana kasnije broj stanovnika pao je na 4.125 milijuna dok je BDP po stanovniku porastao na 11.882 eura. Lani je BDP po svakom od 4. 089 stanovnika iznosio 12.594 eura. Drugim riječima, u tri godine broj stanovnika smanjen je za 87 tisuća dok je BDP po stanovniku porastao za 1.414 eura.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Obećanja"